Žrtve poručuju: ‘9. januar nije za slavlje, to je početak genocida u BiH’

Danas je održan sastanak Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa povodom obilježavanja Dana Republike Srpske kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim.
genocid-bosnjaci

Murat Tahirović, Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kazao je da su događaji iz 1941. i 1992. zauvijek obilježili hrvatski i srpski narod.

"10. aprila 1941. godine formirana je zajednica pod nazivom Nezavisna Država Hrvatska - NDH. Zločini koja je počinila NDH nad srpskim i drugim nacijama koje su živjele na tim prostorima su biljeg koje prate cijeli hrvatski narod i dan danas. Nakon formiranja NDH krenulo se u donošenje zakona koji su imali za cilj uništavanje nehrvatskog naroda. Tako su formirane zloglasne jedinice, logori, ukinuta je ćirilica, donesena odluka da svi koji su srpske, romske, jevrejske ili muslimanske nacionalnosti nose plavu traku. Ubijeno je na desetine Srba i drugih nacija i taj dio NDH je očišćen."

On je zatim kazao da je 9. janaura 1992. na prostoru tadašnje RBiH formirana tzv. Srpska republika u BiH, javlja N1.

"Zacrtani su ciljevi koji bi trebali pripadati toj tzv. Srpskoj republici u BiH. Granice su obilježene i sve što je bilo u tim granicama po njihovim odlukama trebalo je istrijebiti, protjerati, ubiti ili na bilo koji način poniziti. Formirano je na stotine logora, ubijeno na desetine hiljada ljudi, porušeni svi vjerski objekti muslimana, pa čak i mezarja. Poveznica NDH i srpske republike je obilježila i hrvatski i srpski narod u historiji. Tu ljagu će morati nositi jer su to historijske činjenice."

Tahirović smatra da svi događaji iz '90. godina na području tzv. Srpske republike su oslikane u dvije slike.

"Jedna slika iz hale Šejkovača, odnosno ekshumiranih posmrtnih ostataka s Tomašice i druga presuđenih ratnih zločinaca za taj zločin. Haški tribunal je presudio ukupno 893. godine te pet doživotnih kaznih i Mladića za kojeg se očekuje presuda. To je ljaga srpskom narodu. Postavljamo pitanje, da li treba obilježavati 9. januar i ako ga treba obilježavati na koji način."

Munira Subašić, iz Udruženja 'Majke enklave Srebrenica i Žepa' je istakla sljedeće:

"1992. godine je donesena odluka da ja nemam sina, muža i naše djece, da naše kćerke i sestre budu silovane. Da smo ukopale po jednu ili dvije kosti. Donesena je odluka da budemo protjerani i istjerani, a da sve naše bude njihovo. 1992. godine, koji smo živjeli na području današnje RS, izgubili smo sva prava i svu moć. Sve što se zvalo BiH 1992. je donesena odluka da bude podijeljeno. Taj datum po našem saznanju i svemu što smo preživjeli ne smije se i ne može slaviti. Jučer sam bila razočarana kada je policija rekla da poštuje samo 3. vod RS-a, a znamo da je sud pravde donio presudu da je vojska i policija počinila genocid."

Bakira Hasecic, predsjednica Udruženja žrtve rata, više puta je silovana tokom rata.

"9. januar je dan kada su predstavnici srpskog naroda pod maskom borbe za Jugoslaviju planirali genocid, združeno započeli i izvršili genocid nad nesrpskim stanovništvom, posebno bošnjačkim. 25 godina poslije nastavlja se isti projekat, negirajući genocid, zločince i braneći svoje heroje - ratne zločince. 9. januar se može slaviti kao dan genocida nad nesrpskim stanovništvom, a posebno bošnjačkim."

Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković je istakao da udruženja žrtava rata i logoraši danas šalju poruku da je 9. januara počeo genocid u BiH te su izvršena masovne i sistematski organizovane torture nad nedužnim građanima BiH.

"S ovog mjesta šaljemo poruku da jesmo za obilježavanje 9. januara, ali dana kada je počeo genocid u BiH. Današnji entitet RS počiva na dva genocida. Po presudi Evropskog suda za ljudska prava dokazano je i presuđen genocid u Srebrenici. Drugo mjesto genocida, koji nažalost, vrlo malo koristimo jeste presuda Vrhovnog suda Njemačke u Düsseldorfu 1997. godine gdje je presuđen genocid u Doboju. To je potvrdio Evropski sud za ljudska prava."

On je istakao da je na ukupno 2.750 godina presuđeno pripadnicima vojske i policije RS za zločine protiv čovječnosti i genocid plus doživotne kazne. "To nije prilika za slavlje, već za obiježavanje patnje i torture."

Mešković se zapitao i šta se čini i koliko da se oštrica negiranja genocida otupi?

"Nisam za sukobe i podjele. Koliko su se svi nivoi vlasti uključili u to? Svi koji smatramo da je BiH naša jedina zemlja moramo se aktivno uključiti u stvaranje istine šta se desilo u BiH s perspektivom stvaranja osnova za pomirenje i suživot u BiH", kazao je on.

Naglasio je da se 1992. ne moze vratiti.

"Ne mogu se vratiti nedužni mladi životi. Zgrade smo popravili, ali živote nikada nećemo. Izvucimo pouku. 9. januar je prilika i mjesto da se sjetimo da bude dan žrtava, dan planiranog genocida. Ne činimo stvari u inat."

"Mi se godinama okupljamo. Minusi nas nisu spriječili da se okupimo i danas. Moramo se boriti protiv 9. januara, tada su postavljeni strateški ciljevi njihove Vlade. Navest ću samo dva: Protjerati Bošnjake što dalje od Drine, i pobiti ih što više. To stoji i u optužnici Karadžiću", kazao je Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica i zarobljenih i nestalih lica opštine Zvornik.

"Ti ciljevi žive i dan danas. Ne ubijaju nas, ali nas protjeruju. Nama niko ne želi da pomogne. Mi ovaj teret ne možemo nositi. Mi smo psihijatrijski slučajevi. Žalosno je što se samo mi borimo za ovo. Računam na Bošnjake koji nas predstavljaju, računam na pravosuđe, kako da nam pomognu", kazao je u obraćanju.

"Neprijatelji bi jedva čekaki neki ispad, da neko od djece preživjelih napravi neki zločin - njima bi to bio argument", izjavio je Grahić.

(Bportal.ba)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>