Zašto je Hrvatska u panici zbog “radikaliziranih” Bošnjaka

Čak da u Bosni i Hercegovini pronađu novu Raqqu, da se utvrdi kako Camp Bucca nije rodno mjesto ISIL-a već KPZ Zenica i da je Abu Bakr al-Baghdadi odrastao u Travniku, ništa od toga neće promijeniti činjenicu da je vrh takozvane Herceg-Bosne odgovoran za udruženi zločinački poduhvat i zločine počinjene nad nehrvatima, uz aktivno učešće i podršku vrha Republike Hrvatske.
kolinda

Sinhronizirani pokušaji amnestiranja odgovornosti rukovodstava Republike Hrvatske i takozvane Herceg-Bosne ili pravdanja počinjenih zločina predstavljajući ih kao segment borbe protiv, kako vole kazati, "preteče ISIL-a", nisu, na njihovu žalost, faktori koji mogu utjecati na epilog procesa koji se u Hagu vodi protiv Jadranka Prlića i ostalih.

Angažman hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na multipliciranju broja sljedbenika i simpatizera radikalnih pokreta u BiH, prožeto književnim istupima Miroslava Tuđmana, više govori o licemjernosti i zlonamjernosti naših susjeda nego što govori o postojanju stvarne prijetnje u našoj zemlji, piše Faktor.

Procesuiranje povratnika

Motivi koji su rezultirali odlaskom 226 punoljetnih državljana BiH (ili što bi Grabar-Kitarović rekla "nekoliko hiljada") u Siriju od početka ratnih dešavanja u toj zemlji su gotovo pa identični motivima nekoliko stotina hrvatskih državljana koji su se okušali na ukrajinskom ratištu. Njihov povratak i radikalizacija kojoj su podlegli za hrvatsko rukovodstvo i tamošnje institucije, međutim, nije vrijedno zabrinutosti.

Procjene govore da oko 500 osoba iz regije učestvuje ili je učestvovalo na stranim ratištima, a za razliku od BiH, Srbije, Makedonije i Kosova, Hrvatska nije krivičnim zakonodavstvom omogućila sankcioniranje svojih državljana koji su se borili u Ukrajini. Pored nepostojanja zakonskih odredbi, Hrvatska ne posjeduje ni evidenciju o broju osoba koje su se kao dobrovoljci borili van te zemlje.

Procesuiranje povratnika sa stranih ratišta se u BiH u praksi provodilo isključivo nad onima koji su se vratili iz Sirije. Kada su povratnici sa ukrajinskog ratišta u pitanju, SIPA je, prema zvaničnim podacima, do sada Tužilaštvu BiH prijavila samo jednu osobu. Prema saznanjima Faktora, na ukrajinskom ratištu je boravilo šest državljana BiH. Dvojica su se vratila, a jedan je izgubio život. Niko od njih nije sankcioniran.

Izvještaj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Hrvatske iz juna 2015. godine govori da je na području takozvane Islamske države boravilo šest hrvatskih državljana. Oni su se, zbog nepostojanja prikladnog zakonskog rješenja, u međuvremenu mogli bez problema vratiti u Hrvatsku. Uprkos većem broju onih koji su sa bh. pasošima otputovali u Siriju, uloga "radikaliziranih muslimana iz BiH" u jačanju ISIL-a je zanemariva u poređenju sa ulogom Hrvatske.

To ne tvrdi niko u BiH, već tako tvrde strani mediji, poput britanskog Guardiana, koji je, na osnovu podataka međunarodnih organizacija, Hrvatsku označio kao jednog od glavnih izvora naoružanja za ISIL.

- Desetine kargo aviona, natovarenih oružjem i municijom, je u zimu 2012. godine iz Zagreba poletjelo za Jordan. Nedugo kasnije, pojavili su se prvi snimci hrvatskog naoružanja u Siriji – pisao je Guardian u julu prošle godine, a istu je informaciju potvrdio Robert Stephen Ford, ambasador SAD-a u Siriji od 2011. do 2014. godine.

Procjene UN Comtradea govore da je Hrvatska od decembra 2012. godine i početka rata u Siriji izvezla oružje i municiju vrijedne 126 miliona eura Saudijskoj Arabiji, te 44 miliona vrijednu isporuku Jordanu, a to je oružje završilo u rukama sirijskih pobunjenika.

Nejednakopravnosti Hrvata u BiH

S druge strane, o tome da li su "radikalizirani Bošnjaci" veća prijetnja stabilnosti u regionu u odnosu na rehabilitirani i bujajući neoustaški pokret u Republici Hrvatskoj i dijelovima BiH bi se itekako dalo raspravljati.

Priča o povratnicima, ISIL-u i radikalizaciji je u međuvremenu postala integralni dio političkog djelovanja domaćih zvaničnika, poput Dragana Čovića, koji navedene ključne riječi koristi i pri zagovaranju teze o nejednakopravnosti Hrvata u BiH i potrebi usvajanja HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona. Njegovo mišljenje dijeli Milorad Dodik, kome "isilizacija" Bošnjaka služi za realiziranje vlastitih političkih ambicija, upakovanih u priču o zaštiti interesa RS-a i srpskog naroda.

Koliko je zaštitnički odnos prema etničkim skupinama čije interese zastupaju ova dvojica političkih partnera zaista iskren, pokazuje "stanje na terenu". Srbi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nisu konstitutivan narod upravo zahvaljujući opstrukcijama Čovićevog HDZ-a, a Hrvati u RS-u su doslovno statistička greška, nerijetko izložena brutalnim pritiscima o kojima najbolje može svjedočiti banjalučki biskup Franjo Komarica. Nametanje teze o postojanju rasprostranjenog fenomena radikalizacije Bošnjaka zapravo je paravan za realizaciju ličnih i stranačkih, a ne nacionalnih, interesa Dragana Čovića i Milorada Dodika.

(Bportal.ba/Faktor)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>