Zašto Hrvatska ne može učiniti ništa po pitanju revizije presude “šestorki”?

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, uoči podnošenja revizije presude u slučaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije, apelirala je na političare u BiH da se "umjesto na prošlost usredotoče na evropski put svoje zemlje i važne odluke donose u institucijama".
plenkovic-kolinda

- Poštujući prava svake države, pa tako i BiH, da koristi sve međunarodne pravne instrumente, ipak apeliram na stabilnost BiH kao države i da se tako ključne odluke donose unutar državnih institucija - izjavila je u februaru Grabar-Kitarović.

Dakle, akcenat je stavljala na "evropski put BiH, a ne na sukobe iz prošlosti", dodajući da će Hrvatska podržati takva nastojanja.

Devet mjeseci kasnije, kada je u Hagu presuđeno "šestorki", a kroz tu presudu i rukovodstvu Hrvatske iz devedesetih, za udruženi zločinački poduhvat, Grabar-Kitarović je više zainteresirana za reviziju presude i "sukobe iz prošlosti", nego za evropski put Bosne i Hercegovine. Evropski put će, po vlastitom priznanju predsjednika HDZ-a i člana Predsjedništva BiH Dragana Čović, a očito uz svesrdnu podršku Zagreba, "ako treba i malo duže sačekati", piše portal Faktor.

Državni vrh Hrvatske najavio je da će pokušati kroz postupak revizije pobiti bitne dijelove presude haškoj šestorki: Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću, a kojom su Franjo Tuđman, prvi predsjednik nezavisne Hrvatske, te ostali, uključujući načelnika Glavnog štaba HV-a Janka Bobetka i Gojka Šuška, tadašnjeg hrvatskog ministra odbrane, obuhvaćeni kvalifikacijom "udruženi zločinački poduhvat". Republici Hrvatskoj, tačnije hrvatskom političkom vrhu u kojem ključne funkcije obnašaju kadrovi tamošnjeg HDZ-a, upravo je sporan taj dio presude, kojim se navodi da je "cilj bila podjela BiH i stvaranje velike Hrvatske u granicama nekadašnje Banovine Hrvatske".

Prema interpretacijama hrvatskih medija, Vlada Hrvatske bi u narednom periodu trebala raditi na pravnom osporavanju tog dijela presude, i to kroz njenu reviziju, dok bi Grabar-Kitarović bila zadužena za političko-diplomatsko djelovanje, i to već na narednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 6. decembra.

Pravno i praktično gledano, revizija presude koju bi pokrenula Hrvatska je nemoguća. Političko-diplomatsko ublažavanje presuđenog u Hagu, kratkoročno i konkretno u Vijeću sigurnosti UN-a, Hrvatskoj neće donijeti gotovo ništa jer potpuno je iluzorno očekivati da bi to tijelo Ujedinjenih nacija moglo donijeti bilo kakvu odluku kao posljedicu obraćanja i lobiranja hrvatske predsjednice.

Već u samom startu hrvatski državni vrh je naišao na brojne osude u svjetskim medijima zbog negiranja navoda iz presude i njenog nepriznavanja, pa i izrečenih kvalifikacija na račun Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Hrvatska diplomatija je, i inače, posljednjih mjeseci više puta naišla na žestoke kritike u uglednim medijima, ali i kod nekih zvaničnika kako u Evropi, tako i u SAD-u, počevši od kritika na račun Grabar-Kitarović kada je mjesecima unazad pokušavala uvjeriti evropsku i svjetsku javnost da je BiH leglo ISIL-ovih terorista.

Što se revizije presude tiče, bitno je znati da Republika Hrvatska nije bila strana u postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju te joj je samim time onemogućeno da kao država pokreće ovaj postupak. Žalbe i druge pravne instrumente, kao i inače pred sudovima, pokreću strane u postupku. Za razliku od Bosne i Hercegovine u slučaju protiv Srbije, gdje se radilo o sporu dvije države koji se vodio pred Međunarodnim sudom u Hagu, gdje samo države mogu biti strane u postupku, ovdje se ne radi o sporu između dvije države nego o predmetu vođenom protiv pojedinaca pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Međunarodni sud za krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine, kako mu je i puni naziv, u svom Pravilniku jasno naglašava da postupak preispitivanja ili, kako je ustaljeni termin - revizije, pokreću strane u postupku i to: "U slučaju da se otkrije nova činjenica koja nije bila poznata strani koja podnosi zahtjev u vrijeme postupka pred pretresnim vijećem ili Žalbenim vijećem i koja ni uz dužnu revnost nije mogla biti otkrivena, odbrana ili, u roku od godinu poslije izricanja pravomoćne presude, tužilac, mogu tom vijeću podnijeti zahtjev za preispitivanje presude. Ako u trenutku podnošenja zahtjeva za preispitivanje neki od sudija iz prvobitnog sastava vijeća nisu više sudije Međunarodnog suda, predsjednik će na njihovo mjesto imenovati drugog sudiju ili sudije".

Iz ovoga proizilazi da reviziju presude ili preispitivanje postupka mogu tražiti ili Tužilaštvo ili odbrana, tačnije svaki od osuđenika ponaosob, a nikako Republika Hrvatska, i to isključivo ako u međuvremenu dođu do dokaza ili skupine činjenica koje nisu ranije tokom suđenja bile poznate ili su bile nedostupne stranama u postupku. Ono što Hrvatska može pružiti jeste logistička i finansijska pomoć pri eventualnom postupku preispitivanja presude, ali već sada je izvjesno da ne postoji gotovo ni teoretska šansa da do toga i dođe.

(Bportal.ba/Faktor)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>