Vreba velika opasnost i za ljude: Obdukcija kitova iz Sredozemnog mora zabrinula stručnjake

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) izvijestila je kako je njeno novo istraživanje koje uključuje obdukciju kitova iz Sredozemnog mora pokazalo alarmantnu količinu mikroplastike u tim životinjama.
kit-sredozemno-more

Na Svjetski dan okeana i u povodu prve UN-ove konferencije o oceanima, koja je održana u New Yorku (SAD), u WWF-u kažu kako su otkrili "nove dokaze o kontaminaciji plastikom kitova na Mediteranu". Ta svjetska organizacija za zaštitu prirode novim je istraživanjem pokazala utjecaj onečišćenja plastikom na sjeverozapadnom dijelu Sredozemnog mora.

"Stručnjaci WWF-a analizirali su biopsije gotovo 100 morskih sisavaca (tri vrste kitova) koji žive u utočištu za morske sisavce Pelagosu; najvećemu zaštićenom području na Mediteranu, između Italije, Francuske i otoka Sardinije", navodi WWF i dodaje da stoji iza osnutka tog utočišta 2002. godine te da posljednjih sedamnaest godina proučava i štiti kitove koji se ondje razmnožavaju. Također ističe kako rezultati tog istraživanja pokazuju stupanj onečišćenja plastikom izvan granica spomenutog utočišta u Sredozemnom moru.

"Istraživanje pokazuje visoku kontaminaciju kitova ftalatima. Ftalati su jedna od komponenata plastike, a obično se nalaze u pakiranjima, zavjesama za tuširanje, kablovima, lakovima, lijekovima, bojama itd. Ti se spojevi nalaze i u kozmetici, npr. lakovima za nokte ili kosu te u parfemima. Prosječna koncentracija DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suhom tkivu kitova je 1060 μg/kg (mikrograma po kilogramu), a smatra se da je ona visoka kad je iznad 300 μg/kg", ističe u priopćenju WWF te dodaje kako su ftalati toksični za ljude i životinje, s mogućim štetnim posljedicama na plodnost i razvoj fetusa. Vjeruje se da uzrokuju endokrine poremećaje, a neki od njih su klasificirani kao kancerogeni. Danas se u svijetu proizvodi tri miliona tona ftalata na godinu, prenosi Hina.

U WWF-u ističu kako plastični otpad "raste izvan kontrole", svaki dan između 4,8 i 12,7 miliona metričkih tona plastike ulazi u okean, od kojih je 93 posto potrošački otpad. Gotovo 269.000 tona plastičnog otpada pluta okeanima i morima, a sastoji se od 5000 milijardi čestica. Pod utjecajem sunca i valova, plastika se pretvara u čestice manje od pet milimetara, nazvane mikroplastikom, koja se razgrađuje i po nekoliko stoljeća.

Sredozemno more klasificira se kao šesto najveće područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, a procjenjuje se da njime pluta između 1000 i 3000 tona plastike, i prosječno 115.000 čestica mikroplastike po kvadratnom kilometru, ističe WWF u priopćenju.

Navodi kako WWF Adria u regiji provodi nekoliko projekata kojima se radi na zaštiti mora. Glavni cilj tih projekata, kako ističe, jest održivo upravljanje ekonomskim aktivnostima kao što su ribarstvo i turizam, a uključuju morska zaštićena područja u Hrvatskoj i Sloveniji.

(Bportal.ba)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>