BiH Slider Slider Vijesti

Vlade FBiH i RS usaglasile dokument: Odlučno u nastavak reformi

Entitetske vlade usvojile su danas na odvojenim sjednicima u Banjaluci i Mostaru dokument “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.- 2022. godina”, izrađen u saradnji sa predstavnicima međunarodnih organizacija.

O dokumentu koji predstavlja nastavak reformskih procesa u Sarajevu je nakon sjednice Federalne vlade govorio premijer Fadil Novalić.

On je pojasnio da je dokument “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.- 2022. godina” nastao kao rezultat jednogodišnje aktivnosti i konsultacija na političkom i stručno-tehničkom nivou.

To je finalni, usaglašeni i sinhronizovani materijal između Vlade FBiH i Vlade RS, prenose Vijesti.ba.

“Današnjim usvajanjem želimo poslati poruku da su obje vlade opredijeljene kao socioekonomskim reformama, kako bi se ubrzao ekonomski rast i poboljšao životni standard građana BiH”, poručio je Novalić.

Dokument je, kako je rekao, usaglašen i sa Mišljenjem Evropske komisije, odnosno predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

“Usvajanjem dokumenta, oba entiteta su pokazala da je reformski put prioritetan zadatak svih nivao vlasti, što naravno ne znači da ne treba pristupiti što skorijem formiranju Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH”, kazao je federalni premijer.

Kako je istakao, pred BiH su tri godine pune izazova, pri čemu je kreiranje i usvajanje “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.- 2022. godina” bio najlakši zadatak.

“Značajne reforme na poljima reforme zdravstva, restrukturiranja javnih preduzeća, unapređenje poslovne klime za cilj imaju osigurati brži ekonomski rast, te unapređenje položaja svih građana, a posebno mladih”, naglasio je Novalić.

On je potcrtao da se reforme moraju provoditi na svim nivoima vlasti u skladu sa ustavnim ovlaštenjima i kompetencijama.

“Svi nosimo odgovornost za njihovu realizaciju”, dodao je on.

Pojasnio je da će usvajanje “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.- 2022. godina” pratiti i usvajanje odgovarajućih akcionih planova, koji će taksativno nabrojati aktivnosti i njihove nosioce.

Četiri ključna prioriteta za rad

Savjetnik federalnog premijera Goran Miraščić rekao je da je dokument “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.- 2022. godina” u potpunosi usaglašen sa programom ekonomskih reformi, te ekonomskom politikom FBiH.

Kako je naveo, dokument je identifikovao četiri ključna sektora, odnosno prioriteta za rad Vlade FBiH i Vlade RS, kao i državni nivo.

Prvi sektor odnosi se na ubrzani održivi ekonomski rast, povećanje konkurentnosti privrede i unapređenje poslovnog ambijenta.

“Opisali smo trenutnu situaciju i broj mjera koje se moraju desiti u datom sektoru da bi došlo do unapređenja poslovnog ambijenta. Jedna od osnovnih mjera, što je identifikovano i u Mišljenju Evropske komisije, jeste poresko rasterećenje rada. Radi se na tome, juče možda nije bilo uspješno na Parlamentu FBiH, ali očekujemo da će se dogoditi u dogledno vrijeme. U ovom sektoru govori se i o ubrzanom ekonomskom rastu kroz putnu energetsku infrastrukturu”, kazao je Miraščić.

Drugi sektor odnosi se na depolitizaciju i povećanju učinkovitosti i efikasnosti javnih preduzeća, prenose Vijesti.ba.

“Većina mjera će ići u smjeru unapređenja upravljanja, restrukturiranja svih nivoa sa osnovnim ciljem – povećanje efikasnosti i profitabilnosti javnih preduzeća, kao i transparentnosti i nadzora rada, gdje je Vlada FBiH već pripremila uredbu koja će se vrlo brzo naći na jednoj od njenih sjednica”, precizirao je savjetnih premijera FBiH.

Treći segment odnosi se na sveobuhvatnu reformu sektora zdravstvenog osiguranja, gdje se predviđa niz mjera.
“Prva mjera bi bila da se u saradnji sa Svjetskom bankom izvrši mapiranje i kompletna analiza svih dugovanja, neizmirenih dugova da bi se nakon toga pristupilo donošenju uredbe Vlade FBiH koja će spriječiti dalje nagomilavanje neizmirenih obaveza i dugova, da bi se nakon toga ušlo u finansijsku konsolidaciju javnih zdravstvenih ustanova, a samim tim i sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sektora u cilju finansijske održivosti i unapređenja kvaliteta kompletnog zdravstvenog sistema”, pojasnio je Miraščić.

Četvrti sektor odnosi se na pružanje prilika mladim, ženama i drugim ranjivim kategorijama u kontekstu posebnih kreditnih linija kako bi se maksimalno pospiješila njihova preduzetnička aktivnostž, ali i smanjio odliv stanovništva.

“U ovom segmentu govori se i o neusklađenosti obrazovnog sistema sa tržištem rada, što će svi nivoi vlasti u okviru svojih nadležnosti pokušati provoditi”, dodao je on.

Dokument odraz volje domaćih vlasti uz podršku međunarodne zajednice

Na novinarsko pitanje je li ovo prvi put da su entitetske vlade usvojile zajednički program reformi, Miraščić je rekao da nije jer je Reformska agenda iz 2015. godine usvojena čak na zajedničkoj sjednici dvije vlade u Banjoj Luci.

– Dakle, ovo je drugi put, s tim da su danas naravno bile odvojene sjednice – Vlada FBiH je zasjedala u Mostaru, a Vlada RS u Banjoj Luci, i donijet je identičan dokument – ističe on.

Naveo je da su u četvrtom poglavlju agende, koje se odnosi na mlade, žene i druge ranjive kategorije, spomenute i porodilje, odnosno porodiljski fond i izjednačavanje naknada između kantona.

– U suštini, možda ono što prethodi samom ujednačavanju tih naknada je rješavanje fiskalnih zakona, odnosno Zakona o doprinosu i Zakona o porezu ma dohodak gdje su predviđeni dodatni prihodi od nekih stvari koje dosad nisu bile oporezivane dosad, a koje bi eventualno mogle biti korištene za neku vrstu porodiljskog fonda – istakao je Miraščić.

Novinare je zanimalo i ko je inicirao donošenje zajedničke Reformske agende. Miraščija ističe da je taj dokument nastao kao odraz sveobuhvatne volje šire društvene javnosti u BiH, prenose Vijesti.ba.

– Odmah nakon izbora imali smo tri sastanka na kojima su učestvovale sve političke partije, predstavnici svih nivoa vlasti i međunarodne zajednice. Jedna radionica je održana u Sloveniji, druga u Međugorju, a treća u Tesliću i u suštini ovo su zaključci sa tih radionica. Otprilike smo se složili da je ovo neki pravac kojim se treba ići – pojašnjava on.

Ističe da je i Evropska komisija u svom Mišljenju identifikovala set prioriteta socioekonomskih reformi kao nešto što BiH mora učiniti u procesu harmonizacije i približavanja evropskim integracijama.

– Dokument je odraz volje domaćih vlasti i vrlo nam je bitno da ga podržavaju međunarodna zajednica, posebno međunarodne finansijske institucije. A i jako nam je bitno da je to okarakterisano kao pozitivna stvar i nešto što se moralo donijeti u kontekstu Mišljenja Evropske komisije – zaključio je savjetnik federalnog premijera.

(Bportal.ba/Vijesti.ba)

Podijeli na društvene mreže!