Uzgoj i prodaja kurbana višedecenijska tradicija porodice Čomor iz Lukomira

Uzgoj i prodaja kurbana višedecenijska tradicija porodice Čomor iz Lukomira
uzgoj i prodaja kurbana 2

Tradicionalno, uzgajivači kurbana se za ovaj blagdan pripremaju tokom cijele godine, a mnogima je Kurban-bajram prilika da ostvare godišnje prihode kojima bi prehranili porodicu i obezbijedili stočnu hranu za naredne mjesece.

Muslimani za Hadžijski bajram žrtvuju kurban, pa se tako ovaj bajram naziva Kurban-bajram. Svake godine za vrijeme hadža, u mjesecu zul-hidždžeu, vjernici kolju kurban, koji je najčešće ovan, te od njega trećinu dijele siromašnima, trećinu rodbini i komšijama, a trećinu ostavljaju za vlastite potrebe.

Simbolika kurbana temelji se na žrtvi i bogobojaznosti, a klanje kurbana prisutno je u svim svjetskim kulturama i civilizacijama.

Ekipa Anadolije posjetila je Nijaza Čomora (47), uzgajivača kurbana, na njegovom imanju u Vlakovu nadomak Sarajeva. U povodu Kurban-bajrama Čomor je pripremio veliki broj kurbana za klanje koje, kako kaže, svake godine rasproda.

Kurbane uzgaja zajedno sa bratom, nastavljajući porodičnu tradiciju. Stočarstvom se, kaže, bavi "otkad zna za sebe". Kao dijete je ocu pomagao oko uzgoja, a osnovnu školu završio je u Sarajevu, nakon čega se vratio u rodni Lukomir na Bjelašnici, gdje ova porodica već decenijama drži stado koje broji na stotine ovaca.

Imamo matično stado na Bjelašnici. Oko 600 komada smo imali ljetos, ja i brat zajedno. Pripremili smo oko 150 kurbana. To nam je godišnji prihod. Petoro djece nam ide u školu. To nam je firma, faktički, glavni izvor prihoda", rekao je Čomor.

uzgoj i prodaja kurbana 5

Bjelašnička ovca je najzdravija

U Vlakovu, gdje obično boravi uoči Kurban-bajrama, priprema kurbane za obred klanja. Cijena jednog kurbana kreće se od 250 do 550 konvertibilnih maraka, a zavisi od veličine i kilaže. Najčešće se traže kurbani od oko 300 KM.

Ovce porodice Čomor obično se janje oko Nove godine, a janjad sa šest mjeseci postaju kurbani, odnosno kad postanu teži od svoje majke.

Nijaz sa suprugom i djecom proljeće i ljeto uglavnom provodi u svom rodnom Lukomiru, selu na južnim obroncima Bjelašnice, na 1.495 metara nadmorske visine, što ga čini najvišim naseljenim mjestom u Bosni i Hercegovini.

Bogati pašnjaci omogućavaju da ljeti na području Lukomira bude i na hiljade ovaca. Kao i ostali mještani, i porodica Čomor zbog niskih temperatura i snijega Lukomir napušta u novembru kada sa svojim stadom silazi u niže krajeve i nastanjuje se u Vlakovu. Bjelašnička ovca, kaže Čomor, uvijek je zdrava, a njeno je meso kvalitetno i kao takvo je najtraženije.

- Meso je uvijek dobro, ako je zdrava stoka. Za stoku koja pase po planini znaš da je bolje meso nego kod ovaca koje su po barama i koje se uvoze. Sa Bjelašnice se traži samo kurban. Na pijaci može biti da je iz Srbije dovukao, a kaže sa Bjelašnice. Stoka na Bjelašnici veoma je zdrava - istakao je Čomor.

 Posla, kaže, ima, ali slabije nego ranijih godina. Stalne mušterije se vraćaju već 20 i više godina, ali najveći problem za uzgajivače kurbana, kako kaže, predstavlja uvoz ovaca iz drugih zemalja, uglavnom iz Srbije i Rumunije, koji se u BiH prodaju po nekoj minimalnoj cijeni.

Suša negativno utjecala i na uzgoj stoke

- Uvoz je glavni problem s kojim se suočavamo, ne samo ja nego svi koji žive od toga, koji se bave istinski stočarstvom, koji imaju svoje firme, svoja matična stada, a ne ljudi koji uvoze, na primjer, na mjesec dana. On više zaradi nego ja što držim to po godinu dana. Kurban koji je sada spreman za tržište, godinu ili više ga hranim. Mi ne možemo ništa promijeniti - rekao je Čomor.

 Ovogodišnje ljetne suše i nedostatak hrane za stoku donose nove brige stočarima.

- Suša, sve utiče na nas. Kukuruz, ječam, sve je izgorjelo od suše. Plaćamo višu cijenu. Ako je sada 40 feninga ječam, biće 60 feninga. A, to moraš obezbijediti stoci zimi, da izvedeš nešto na proljeće, ako ne hraniš nema ništa. Ja sam prošle godine 20 tona žita dao ovcama. Šta ćeš, moraš. Ako ne uložiš, nemaš ništa - kazao je Čomor.

Vjernici muslimanske vjeroispovijesti u petak, 1. septembra, dočekaće jedan od svojih najsvetijih praznika, Kurban-bajram. Oni koji su u mogućnosti, prvog dana Bajrama, obaviće ovu vjersku dužnost. U Bosni i Hercegovini je običaj da se kurban kolje ujutro, odmah poslije bajram-namaza, a može se zaklati i drugi ili treći dan Bajrama.

U islamu se smisao propisivanja kurbana odnosi na zahvalnost Bogu na blagodatima kojima je obasuo vjernike kao i na evociranje uspomene na poslanika Ibrahima a.s. i njegova sina Ismaila koji su bili primjer spremnosti na žrtvu radi Boga.

(Bportal/ Anadolija)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>