BiH Izdvojeno Izdvojeno Vijesti

Usvojene izmjene Zakona o krivičnom postupku

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojili su danas na sjednici jednoglasno izmjene Zakona o krivičnom postupku BiH čiji je predlagač delegat Kluba Bošnjaka Halid Genjac (SDA).

Članovi Ustavnopravne komisije Doma naroda ranije su s nekoliko usvojenih amandmana podržali te izmjene, a istovremeno su utvrdili i usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH izmjene tog zakona koje je ranije usvojio Predstavnički dom PSBiH.

Delegati iz Kluba hrvatskog naroda iz HDZ-a Ljilja Zovko, Bariša Čolak, Zdenka Džambas i Mario Karamatić (HSS) povukli su svoj prijedlog zakona, jer se dogodila situacija u kojoj su tri izmjene istog zakona bile pred delegatima.

Genjac je pojasnio da bi ukoliko se prihvati njegov prijedlog trebalo održati još jednu sjednicu Predstavničkog doma kako bi se usvojio Zakon u istom tekstu i u tom slučaju ne bi trebalo ni razmatrati na Domu naroda izmjene Zakona koje je ranije podržao Predstavnički dom.

– Međutim, ukoliko bi se bez amandmana usvojile izmjene Zakona podržane od Predstavničkog doma onda bi bilo potrebno formirati Komisiju za usaglašavanje teksta Zakona za oba doma i organizirati još dvije sjednice Predstavničkog doma – dodao je Genjac.

Zakon je potrebno mijenjati kako bi se ispoštovala odluka Ustavnog suda koji je neustavnim proglasio određene odredbe Zakona, ali i standardi Evropske komisije te da se sačuva integritet pravosudnog sistema u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, posebno protiv međunarodnog kriminala.

Usvojen je i zaključak Doma naroda kojim se traži od Predstavničkog doma PSBiH da te izmjene Zakona razmatra po hitnom postupku.

Nakon usvajanja tog zakona, Dom nije usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine koji je predložio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Evropski put BiH, borba protiv terorizma, nelegalne migracije, korupccija, posebno u oblasti zapošljavanja pitanja su koja su dominirala u toku rasprave o Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2018. godinu.

Delegat Martin Raguž je kazao da se Vijeću ministara trebaju priznati određeni pozitivni pomaci ali da je to daleko od onog što je trebalo biti urađeno. To se, prema njegovim riječima, posebno odnosi na oblast zapošljavanja u javnim institucijama, gdje je nemoguće dobiti posao bez članske karte neke od vladajućih stranaka.

Prema riječima delegata Marija Karamatića, regija Mostara i Krajine su pod terorom nelegalnih migranata koji se tu nalaze, a državne institucije ne provode domaće zakone u vezi sa ovim problemom. Naveo je podatak da BiH, prema važećim zakonima i sporazumima ima mogućnost prinudnog povratka migranata u njihove zemlje porijekla, a o sada nije zabilježen nijedan takav primjer.

Što se tiče problema terorizma, Karamatić je kazao kako su na strana ratišta u Irak i Siriju otišle 323 osobe iz BiH, a da su do sada pred domaćim pravosuđem osuđene 23 osobe nakonpovratka sa stranih ratišta.

– Problem je što su kazne blage. Pri tome većina presuda je bairana na sporazumu o priznanju krivice, tako da ti ljudi dobiju kaznu od godinu dana zatvora, to plati i onda je slobodan – dodao je Karamatić.

Delegat Sredoje Nović je kazao kako se u Izvještaju navodi da su najveći problem u BiH odnosi unutar vladajuće koalicije. Napomenuo je kako je također u Izvještaju navedeno da RS usvaja predviđene reformske zakone, te da se nepravedno optužuje za zastoje u BiH.

(Bportal/Faktor)

Podijeli na društvene mreže!