Šteta od požara na Hutovom blatu oko milion maraka, ugrožen cijeli eko sistem

Direktna šteta od požara u kojem je nedavno izgorjelo hiljadu hektara površine na Hutovom blatu iznosi oko milion maraka, no indirektna šteta je mnogo veća i njene će se posljedice osjećati još godinama, kazao je direktor Parka prirode Hutovo blato Nikola Zovko.

hutovo_blato_pozar

Po njegovim riječima, unutar Parka formirana je komisija koja je utvrdila da je opožareno oko hiljadu hektara površine, a da minimalna šteta po hektaru iznosi hiljadu maraka.

Trenutno je u Hutovom blatu u toku migracija ptica močvarica koje stižu na zimovanje. Svakim danom pristiže sve veći broj ptica, no taj broj je znatno smanjen u odnosu na isti period prošle godine.

Ranije je na Hutovom blatu tokom prebrojavanja, koje se obavlja u decembru i januaru, bilo od 40 do 50 hiljada ptica.

– Ove godine mislimo da će ih biti puno manje upravo zbog uništenih skloništa i nedostatka hrane – kazao je Zovko te dodao da ptice već mijenjaju svoja obitavališta pa ih je velik broj primijećen uz Neretvu, od ušća do Mostara.

Nažalost, Hutovo blato je sve češće u žiži pozornosti zbog požara i neki drugih problema, no najveći problem u Parku je, pak, nedostatak vode u ključnim ljetnim mjesecima, smatra on.

– Kada treba vode i za biljni i životinjski svijet, kao i za plovnost i turizam, tada vode nema, i to zbog izmijenjenog vodnog režima Hutovog blata – kazao je Zovko, naglasivši kako se na taj problem ukazuje već duže vrijeme.

Upozorava kako je već sigurno da će požara na Hutovom blatu biti i u budućnosti zbog jako puno suhe trave i nedostatka vode.

– Da bi Hutovo blato živjelo punim plućima treba mu vode, a vode je sve manje i manje – zaključio je Zovko.

S njim se slaže i voditelj WWF-ovog ureda u BiH Zoran Mateljak, koji također upozorava da je potrebna žurna revitalizacija eko sistema Hutovog blata koje je, kako kaže, zanemarivano dugi niz godina.

Zbog preusmjeravanja voda za potrebe energetskog sektora došlo je do degradacije tog eko sistema, a značajnije poboljšanje stanja ne može se očekivati dok ne dođe do obnove tog sistema.

– Nažalost, zbog toga možemo očekivati još više ovakvih požara – upozorio je Mateljak.

Što se tiče ptica, Mateljak smatra kako su one sada još ugroženije nego što su bile. Po njegovim riječima, požari dodatno otežavaju situaciju, no problemi su puno dublji.

– Problem je, prije svega, poremećeni vodni režim što dovodi do drastičnih promjena u eko sistemu, a to je glavni uzročnik pada populacije i broja ptičjih vrsta, kao i ostalih endemskih vrsta u Hutovom blatu – kazao je Mateljak.

Požar je samo posljedica nebrige države za Hutovo blato koja je prisutna već jedno desetljeće, ustvrdio je voditelj WWF-ovog ureda u BiH.

Po njegovim riječima, potrebna je žurna intervencija kako bi se spasilo ono što se još može spasiti.

– WWF je napravio akcijski plan za revitalizaciju Hutovog blata i mislimo da s njegovom primjenom treba krenuti žurno. Međutim, taj plan ne može se provesti bez saradnje s elektroprivredama, bez podrške kantonalne vlade i nadležnih institucije – kazao je.

Podsjetio je kako je riječ o jedinstvenom močvarnom staništu koje se nalazi na spisku močvara od međunarodne važnosti i koje je registrirano pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.

Hutovo blato bilo je dom za 44 vrste riba od kojih je 9 endemskih, kao i zimovalište za oko 300 ptičjih vrsta, ali je pedesetih godina prošlog stoljeća, početkom eksploatacije tog područja u energetske i poljoprivredne svrhe, počelo isušivanje močvarnih površina i devastiranje staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta.

(Bportal.ba/Fena)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>