Izdvojeno Izdvojeno

Šta izbori u EU donose BiH: Dodikovi ekstremni desničari stavljaju rampu zapadnom Balkanu

Koliko su dostavljeni odgovori na Upitnik i reforme na čiju se provedbu BiH obavezala s ciljem sticanja kandidatskog statusa važne za nastavak evropskog puta naše zemlje, toliko će taj put biti uslovljen događajima zakazanim za kraj maja ove godine, a koji će odrediti ne samo sudbinu BiH već i cijelog Starog kontinenta.

Glasači iz zemalja članica EU-a će od 23. do 26. maja ove godine birati 705 zastupnika koji će ih predstavljati u Evropskom parlamentu u narednih pet godina. Ukoliko rezultati tih izbora dovedu do jačanja desnice, to će, upozorava profesor političke ekonomije, historičar i sociolog Francis Fukuyama, imati višestruko loše posljedice po zapadni Balkan.

– To neće biti dobro zato što će populisti sigurno željeti da se ništa ne mijenja, a tako neće podržati ni daljnje širenje EU. Jačanje desnice sigurno će usporiti proces proširenja – kazao je ovaj svjetski poznati intelektualac u posljednjem intervjuu za agenciju Tanjug.

Sudeći prema postojećim projekcijama zasnovanim na istraživanju agencije Kantar Public, jačanje prisustva ekstremne desnice u Evropskom parlamentu u odnosu na aktuelni mandat je gotovo neupitno, što bi, procjenjuje se, moglo poremetiti budućnost evropskog projekta. Tradicionalne stranke desnog centra bi trebale zadržati većinu u Evropskom parlamentu, ali bi snažnija uloga ekstremne desnice mogla u značajnoj mjeri doprinijeti političkoj neizvjesnosti. Da ove političke opcije nisu baš naklonjene širenju EU-a na zemlje Zapadnog Balkana, potvrđuje i zahtjev njemačkog AfD-a da se u toj zemlji organizira referendum prije daljeg širenja EU-a na našu regiju. U suprotnom bi, upozoravaju, došlo do “balkanizacije EU-a”.

Italijanska ekstremno desničarska stranka Liga bi, prema posljednjim procjenama, mogla osvojiti čak 28 mjesta u Evropskom parlamentu. Poređenja radi, u aktuelnom sazivu ima tek šest zastupnika. Alternativa za Njemačku (AfD) očekuje 10 mjesta, Nacionalna fronta Marine le Pen 19 mjesta, a austrijska Slobodarska partija pet mjesta u budućem sazivu. Stranka za slobodu holandskog ekstremnog desničara Geerta Wildersa mogla bi imati četiri zastupnika u novom sazivu Evropskog parlamenta.

Broj glasova ekstremne desnice i desničarskih euroskeptika bi mogao porasti čak na oko 30 posto od ukupnog broja glasova. Ukoliko te stranke budu zajednički djelovale, te ukoliko im se pridruže još neke političke opcije, to će bitno utjecati na političku sliku Evrope i budućnost EU-a. Da se to dogodi, značajan je angažman, a prije svega novac, uložio američki milijarder i bivši strateg Donalda Trumpa Steve Bannon, koji kroz svoju fondaciju Pokret radi na jačanju desničarskih snaga u Evropi.

Pronašao je Bannon partnere i unutar granica BiH. Sa njim se krajem jula prošle godine u njegovom domu u Washingtonu sastala tadašnja premijerka, a današnja predsjednica bh. entiteta RS Željka Cvijanović (SNSD).

Stranke koje Bannon podržava su u februaru ove godine, na sastanku u Beču, uspostavile saradnju sa SNSD-om. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je, podsjećanja radi, 11. februara u Beču sa predstavnicima austrijske Slobodarske partije i italijanske Lige dogovorio inteziviranje saradnje ovih stranaka. Sve je više dokaza o prisnoj saradnji ove tri stranke sa Rusijom, a u posljednje vrijeme je u Italiji aktuelna velika afera o milionima eura kojima Moskva finansira kampanju Lige Mattea Salvinija. Nakon sastanka u Beču, Dodik je u javnosti intezivirao istupe o navodnoj opredijeljenosti za evropske integracije BiH.

Sa liderom austrijske Slobodarske partije Heinz-Christianom Stracheom Dodik od ranije održava prisne odnose, a aktuelni austrijski vicekancelar otvoreno je podržavao secesionističke ambicije predsjednika SNSD-a.

Nema sumnje da će se ta saradnja širiti i na druge desničarske stranke u EU-u, poput Fidesza, stranke aktuelnog mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je nedavno dospio u fokus domaće javnosti zbog fotografije na kojoj se vidi etnička mapa BiH.

Etničke mape bi se, u slučaju značajnijeg rezultata ekstremne desnice na majskim izborima, mogle naći na stolovima u Briselu i Strasbourgu. Tome se nadaju i u Srbiji, s obzirom da su desničari mnogo naklonjeniji našim istočnim komšijama kada su pregovori sa Kosovom u pitanju.

Promjena granice između Srbije i Kosova po etničkim kriterijima u interesu je i Milorada Dodika, koji, tvrdi bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, plaća lobiranje u SAD-u za potrebe razmjene teritorija između Srbije i Kosova, nadajući se da će se sličan princip u doglednoj budućnosti primijeniti i na BiH.

Raspade Evropske unije, pa čak i stvaranje novih etničkih država, epilog je na koji je, ukoliko desnica ostvari značajan rezultat, upozorio i George Soroš. EU će u tom slučaju, smatra on, otići u smjeru u kojem je svojevremeno otišao Sovjetski savez.

EU mjesečari u zaborav i Evropljani se moraju probuditi prije no što bude prekasno. Ako se ne probude, EU će skonačti isto kako je 1991. skončao Sovjetski Savez. Čini se da ni naše vođe, ni prosječni građani ne shvataju da se nalazimo u jednom revolucionarnom trenutku čije mogućnosti su raznolike, i samim time je teško reći kako će sve završiti – kazao je Soroš.

(Bportal / N.P. / Faktor)

Podijeli na društvene mreže!