Savjeti žena sa sela: Za kvalitetnu zimnicu potrebno je mnogo truda

Razne vrste salata, džemovi, mljeveni paradajz, pekmez, sokovi, ajvar, mliječni proizvodi, tradicionalni bosanski kolači... samo je dio onoga što su u protekolom periodu po tradicinalnoj recepturi pripremale žena sa područja općina Bratunac, Srebrenica i Milići, a koji su danas predstavljeni na Sajam proizvoda žena sa sela u Tuzli.

Dolazak jeseni predstavlja i početak pripreme namirnica za nadolazeću zimu. Pečenje, kuhanje i kiseljenje sezonskog voća i povrća i dalje su sastavni dio domaćinstava u septembru i oktobru, a na zimskim policama posebno mjesto zauzima ajvar.

Balkanski kavijar

Bez obzira maže li se hljeb, ili poslužuje uz sir ili mesna jela, ajvar je sastavni dio svake zimnice, pa zato nije ni čudo što ga mnogi nazivaju i "balkanskim kavijarom".

Safeta Beganović iz Konjević polja već dugi niz godina u svom domu priprema ajvar po tradicionalnoj recepturi, a otkriva nam da je najukusniji onaj koji se pravi od paprika koje su pečene na žaru.

"Od svih proizvoda koji se pripremaju za zimnicu, ajvar je najkomplikovaniji i njega ne može pripremati jedna osoba. Iziskuje mnogo rada koji počinje pečenjem paprika, koje se potom gule i stavljaju u mrežice na cijeđenje. Nakon toga se peče patlidžan koji se dan kasnije skupa sa paprikama melje", pojašnjava Beganović, naglasivši da se pored osnovnih namirnica paprika i patlidžana, također koriste i mrkva te bijeli luk.

Glavnu ulogu u pripremi "balkanskog kavijara" igra i jačina vatre na kojoj se već izmiješani sastojci peku.

"Tajna za uspješno pripremljen ajvar u suštini ne postoji. Potrebno je da paprika i patlidžan budu dobrog kvaliteta te da se ajvar dobro 'upeče'. Određenu aromu njemu daju još sol i šećer koji se također dodaju", nastavlja Beganović koja se bavi i prodajom ajvara, a u samoj pripremi joj pomažu sestra i snaha.

Šarena salata, masni kupus...

U domu porodice Ifete Merjemić iz Konjević polja priprema zimnice počinje u mjesecu septembru, a pored tradicionalnih kiselih krastavaca, šarene salate, ajvara i turšije ove godine na policama špajza pronaći će se i masni kupus.

"Glavice kupusa se isjeku na četiri dijela. Potom se prvi red stavlja u bačve, posipa peršunom, bijelim lukom i maslinovim uljem. Sve ovo obavljamo dok ne popunimo bačvu do vrha. To sve stoji jedan dan, a nakon toga potrebno je nasuti vodi i posoliti", priča nam Merjemić.

Zima je u ovoj porodici nezamisliva i bez tradicionalne šarene salate koju naša sagovornica skupa sa sestrom priprema po starom receptu naslijeđenom od rahmetli nene.

"Pored ribanog kupusa i mrkve, za ovu salatu su potrebni još i zeleni paradajz i krastavci. Sve ovo se izmiješa, stavi u bačve, posoli uz jednu šoljicu ocata i sirćeta, pritisne kamenom i stavi na tamno i toplo mjesto", nastavlja Merjemić koja je skupa sa svojom sestrom članica Udruženja žena Jadar iz Konjević polja, a njihove namirnice danas su pronašle mjesto na jednom od štandova u Tuzli.

Naglašava i da je tajna pripreme uspješne zimnice kvalitetno posuđe u kojem se priprema.

"Pored posuđa tu su i tegle u kojima se zimnica drži. Sve one moraju biti kvalitetno izrađene uz poklopce koji ne smiju biti oštećeni. Ukoliko tegle zatvaramo neispravnim poklopcima sigurno će doći do uništavanja pripremljene zimnice. Uz sve ovo tajna je također i u ljubavi. Ako danas niste rasploženi, onda nemojte zimnicu ni pripremati, jer sigurno neće biti onakva kako očekujete da će biti", savjetuje ona.

Mevlida Mehanović članica je Udruženja žena povrtnica Podrinjka iz Srebrenice, a već nekoliko godina se bavi uzgojem aronije, maline i borovnice koje potom u kućnoj radinosti prerađuje u veoma kvalitetne prirodne sokove i džemove.

Nakon uzgoja i branja sama procedura pripreme sokova i džemova kaže da je izuzetno teška, a sve se radi po starim receptima i na tradicionalan način.

"Mašine za preradu nemamo tako da sve radimo u šerpama i oduzima nam mnogo vremena. Ovo su također kulture koje nakon branja ne mogu dugo stajati i mi ih danju beremo, noću pripremamo i pakujemo. Jeste teško, ali se na kraju dobije kvalitetan i zdrav proizvod. Plasman proizvoda na tržište je i dalje veoma težak, jer zavisino od sajmova i eventualno pojedinaca koji su pronali naše proizvode", dodaje Mehanović.

Spomenuti sajam je upriličen u okviru obilježavanja Međunarodnog dana žene na selu, u okviru projekta "Osnaživanje žena u ruralnim zajednicama", a za čiju je implementaciju zaduženo tuzlansko Udruženje Vive Žene.

Cilj projekta je doprinjeti osnaživanju žena i djevojka, iz ruralnih zajednica, kako bi bi mogle bolje da zastupaju i oblikuju svoje interese na aktivan, samopouzdan i nezavisan način.

Ključni elementi programa osnaživanja, kojeg sprovode Vive Žene, uključuje jačanje postojećih potencijala ženskih grupa i udruženja, širenje samoorganizacije i promovisanje aktivne uloge žena u svim društvenim procesima.

Težak položaj žena sa sela

Koordinatorica projekta Mima Dahić kaže da je izuzetno važno pokazati na koji način žene preživljavaju, kako sve proizvode i čuvaju tradiciju u svojim zajednicama.

"Mlade djevojke već uče kako proizvoditi po domaćim receptima. Većina proizvoda koja je ovdje izložena je bez hemijskih dodataka i pesticida, tako da ovdje imamo one proizvode koji su svima nama prijeko potrebni", istakla je Dahić.

S druge strane, koordinatorica ovog projekta potcrtava da se o ženama sa sela danas vrlo malo govori.

"Na neki način njihov položaj se nije promijenio u odnosu na ranije godine. I dalje imaju probleme vezano za pristup zdravstvenoj zaštiti. Drugi problemi su i iz oblasti obrazovanja. Većina njih koja je danas ovdje je u suštini tu da bi zaradila određeni prihod kako bi mogle školovati svoju djecu koja moraju putovati minimalno šest kilometara ukoliko idu u starije razrede osnovne škole, a ako idu u srednju, onda plaćaju mjesečne karte za prevoz po 150 KM", naglasila je Dahić.

Cilj svih ovih žena je da svojoj djeci pruže mogućnost obrazovanja.

"Tradicionalno znamo da je položaj djevojčica na selu drugačiji u odnosu na muškarce. Tradicionalno muškarci su ti koji nastavljaju školovanje, dok se kod ovih žena svijest mijenja te žele više uložiti u obrazovanje svojih kćerki", zaključila je Dahić.

(Bportal.ba/Klix)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>