BiH Izdvojeno Izdvojeno Slider Slider Vijesti

RS bi da ruskim i srbijanskim obavještajcima daje nove identitete i dokumente BiH

Ruski ili srbijanski obavještajci bi uskoro u Bosni i Hercegovini mogli neometano raditi svoj posao, koristeći ispravne dokumente naše zemlje dobijene na tuđa imena, a koje bi im dodijelilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) entiteta RS. Jedna je to od mogućnosti predviđenih Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a, kojeg je utvrdila Vlada tog bh. entiteta, piše portal Faktor.

Uvođenje rezervnog sastava policije, iako je privuklo svu pažnju javnosti, nije jedina skandalozna izmjena postojećeg Zakona koja će se naći pred zastupnicima Narodne skupštine RS-a na sjednici zakazanoj za 16. april. Jedna od njih se odnosi na mogućnost “legendiranja”, odnosno skrivanja identiteta istražitelja za potrebe istrage.

– Policijski službenici radi izvršenja ovlaštenja iz oblasti posebnih istražnih radnji propisanih zakonima o krivičnom postupku RS-a i BiH sprovode postupak legendiranja prije i nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage radi izmjene identiteta lica i izrade odgovarajućih dokumenata, radi učestvovanja u pravnom prometu – glasi stav (5) člana 7. Nacrta.

Postupak legendiranja prije donošenja naredbe za provođenje istrage, dodaje se u stavu (6), pokrenut će se na osnovu odluke direktora Policije RS-a.

– Za sprovođenje posebne istražne radnje “korištenje prikrivenih istražilaca i korištenje informatora” Ministarstvo angažuje obučenog policijskog službenika Ministarstva, policijskog službenika druge države, a izuzetno i drugo lice, ukoliko na drugi način nije moguće sprovesti tu radnju – dodaje se u stavu (7).

Iako se pozivaju na Zakon o krivičnom postupku BiH, ova tri stava su u direktnoj suprotnosti sa ovim zakonskim rješenjem.

Posebne istražne radnje, poput korištenja prikrivenih istražilaca i informatora, striktno su definirane Zakonom o krivičnom postupku BiH, kojim su utvrđeni i uvjeti za njihovu primjenu i kontrolu. Posebne istražne radnje se provode u jasno definiranim krivičnim djelima te ukoliko se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi. Ono što je još važnije jeste da provođenje istražnih radnji određuje sudija za prethodni postupak na obrazloženi pismeni prijedlog tužioca.

U predloženom Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a “sudija i tužilac” je direktor Policije RS-a. Tačnije, direktor Policije RS-a bi preuzeo nadležnost i tužilaštva i suda. “Pokretanjem postupka legendiranja” prije donošenja naredbe o provođenju istrage radi izmjene identiteta istražitelja i izrade odgovarajućih dokumenata, poput pasoša, lične karte ili čak registarskih tablica, u potpunosti se izbjegava kontrola zakonitosti primjene istražnih radnji, koju vrši Sud i Tužilaštvo. Predložene izmjene su, s tim u vezi, u suprotnosti sa Ustavom BiH i Zakonom o krivičnom postupku BiH te čak i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Pitanje koje se nameće je i svrha podataka koje bi prikupili istražitelji bez saglasnosti i kontrole Tužilaštva i Suda, s obzirom da se takvi podaci ne mogu koristiti u krivičnom postupku. Dakle, efikasnija borba protiv kriminala nije krajnji cilj ovih izmjena. Nešto drugo jeste…

Stav (7) člana 7. predviđa drugu itekako spornu mogućnost, a to je legendiranje, odnosno skrivanje identiteta korištenjem ličnih dokumenata na tuđe ime, “policijskih službenika druge države” te “drugih lica”. Zakon o krivičnom postupku BiH ne podrazumijeva mogućnost korištenja stranih policijskih službenika ili “običnih građana” kao prikrivenih istražitelja. Službenici policijskih agencija van BiH se mogu angažirati, ali u skladu sa međunarodnim propisima.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a u praksi predviđa mogućnost dodjeljivanja stranom policijskom službeniku ili pripadniku obavještajne službe identitet i sve potrebne dokumente BiH, što bi omogućilo neometano infiltriranje tih osoba. Tako bi, ilustracije radi, obavještajci iz Srbije ili Rusije od MUP-a RS-a mogli dobiti sve potrebne ispravne indetifikacione dokumente države BiH sa lažnim imenom (poput regularnih dokumenata preminule osobe), što bi gotovo onemogućilo njihovo identificiranje te bi oni mogli potpuno neometano svoje aktivnosti provoditi u našoj zemlji.

Na koji način pojedine države službenicima svojih obavještajnih agencija skrivaju identitet, kao primjer može poslužiti rezultat istrage provedene u Velikoj Britaniji.

Istraga u slučaju trovanja Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije u Salisburyju 4. marta 2018. godine, za što su britanske vlasti osumnjičile ruske državljane Ruslana Boshirova i Aleksandra Petrova, razotkrila je metode po kojima ruska vojna obavještajna služba, poznatija kao GRU, vrši “legendiranje” svojih službenika u inostranstvu, odnosno snabdijeva ih dokumentima na lažna imena.

Otkrivena je jedinstvena serija pasoša sa sličnim brojevima, koje su koristili ruski obavještajci, među kojima je i dvojac iz Salisburyja (broj pasoša Aleksandra Petrova se završavao sa 294, a Ruslana Boshirova sa 297) te Eduard Shishmakov, bivši vojni ataše koji je u junu 2014. protjeran iz Poljske zbog špijunaže i koji je umiješan u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. On je u susjednoj nam državi koristio pasoš na ime Eduard Shirokov, a njegov broj se završavao sa 323.

Dokumenti povezani sa pasošem Aleksandra Petrova su označeni sa “ne pružati nikakve informacije” te je naveden i broj telefona. Novinari britanskog The Independenta su pozvali taj broj. Dobili su Ministarstvo odbrane Rusije. Muškarac koji se javio je prekinuo vezu nakon pitanja o Petrovu. Sudeći prema pisanju Novaya Gazete, taj broj telefona je povezan sa moskovskom oblasti Khoroshkovsky, u kojoj se nalazi sjedište GRU-a.

Novinari ruskog portala Fontanka su otkrili druge osobe sa sličnim brojevima pasoša i sa adresom “Khoroshevskoye Shosse 76B”, što je zapravo adresa sjedišta GRU-a. Podaci o njihovim putovanjima se, izvještavala je Fontanka, mogu povezati sa pojedinim diplomatskim incidentima u Evropi te se, barem u jednom slučaju, poklapaju sa detaljima međunarodne posjete Vladimira Putina. Adresa “Khoroshevskoye Shosse 76B” se također pojavljuje u sudskim dokumentima zasnovanim na saobraćajnim prekršajima osoba prezimena Krymsky i prezimena Andreev, čiji se posljednji brojevi pasoša razlikuju u odnosu na dvojac iz Salisburyja za tek nekoliko cifri, što potvrđuje da se radi o istoj seriji pasoša. Fontanka prenosi da je Andreev, poput Eduarda Shirokova, letio za Beograd u jesen 2016. godine, nekoliko sedmica prije neuspjelog pokušaja puča u Crnoj Gori. U društvu Andreeva je bio muškarac prezimena Potemkin, koji u dokumentima također ima evidentiranu adresu GRU-a. Ukupno je otkriveno najmanje 40 takvih pasoša ruskih obavještajaca koji su glasili na tuđa imena.

O usklađenosti Nacrta izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a sa pravnom tekovinom Evropske unije te praksom i standardima Vijeća Evrope svjedoči ocjena “neprimjenjivo”, koja je priložena uz radni materijal koji je dostavljen zastupnicima. Uprkos deklarativnoj opredijeljenosti za evropske integracije, vlasti u entitetu RS nastoje usvojiti zakonska rješenja koja su u suprotnosti u odnosu na evropsku pravnu stečevinu te bi, ukoliko se ove izmjene usvoje, predstavljale prepreku na evropskom putu BiH.

Krajnji cilj ovog zakonskog rješenja, s obzirom da prikupljanje informacija za potrebe krivičnog postupka nije jedna od mogućnosti, je široka lepeza protivustavnih i nezakonitih aktivnosti, poput otvaranja prostora za infiltriranje stranih obavještajaca u BiH ili čak omogućavanje određenim osobama da prikriju svoj identitet pri činjenju krivičnih djela unutar ili van granica BiH.

(Bportal.ba/Faktor/Foto:RS)

Podijeli na društvene mreže!