Rješenje presude “Sejdić-Finci”: Članovi Predsjedništva BiH će se birati u državnom Parlamentu?

Model po kome bi se članovi Predsjedništva birali u Parlamentu, osim HDZ-a, ima i uslovnu podršku SDA, a vjerovatno i većine drugih stranaka u Federaciji BIH, pod uvjetom da se identičan model primjenjuje i kod izbora člana Predsjedništva iz RS-a. Asimetrična rješenja ne dolaze u obzir, jedinstven je stav većine stranaka iz Federacije BiH.
predsjednistvo-bih04022015-658x439

Umjesto direktno na izborima, članovi Predsjedništva, po ovom modelu, birali bi se u državnom Parlamentu.

“Tu postoji problem, imamo neslaganje političkih stranaka iz RS za takvo rješenje. Mi smo takvo rješenje bili postigli aprilskim paketom”, kazao je potpredsjednik SDA Šefik Džaferović, ističući da bi se na taj način mogao riješiti dugogodišnji problem s presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju presude Sejdić-Finci.

“Mi smo prvi izišli s prijedlogom da idemo na neizravan izbor kroz Parlamentarnu skupštinu, naravno taj izabrani član bi imao legitimitet jer bi bio izabran u Zastupnički dom pa onda kroz dva doma gdje bi naravno Dom naroda imao jako veliku ulogu prilikom izbora članova  Predsjedništva”, izjavio je Bariša Čolak, član Kolegija Doma naroda BiH (HDZ).

Drugim riječima, one stranke koje bi imale većinu u Domu naroda gotovo sigurno imale bi i člana Predsjedništva. U zadnja tri izborna ciklusa to su HDZ i SNSD, dok je kod Bošnjaka malo složenija situacija zbog velike atomiziranosti političke scene.

Upravo ova činjenica možda bi mogla promijeniti dosadašnje mišljenje vlasti u RS po ovom pitanju. Jer da je izbor u prošlom mandatu bio indirektan, član Predsjedništva ne bi bio Mladen Ivanić nego neko iz koalicije okupljene oko SNSD-a.

Ukoliko iz RS-a i dalje ne bude podrške ovom modelu, u SDA ne pristaju na novu asimetriju i insistiraju na jednakim rješenjima u oba entiteta.

“SDA je spremna da razgovara i o izboru članova Predsjedništva u državnom Parlamentu, ali sva tri člana Predsjedništva iz BiH, na način kako bi se dogovorili kada je u pitanju uloga domova parlamentarnih skupština”, kategoričan je Džaferović.

Indirektan izbor šefa države, sa ili bez asimetrije, prihvatljiv je za HDZ.

“Kada je u pitanju izbor hrvatskog člana Predsjedništva, jednako tako i bošnjačkog i srpskog, ja sam odmah ponudio rješenje, zašto to ne radimo u Parlamentu, pa bismo izbjegli bilo kakva nagađanja, o ovim, onim područjima u BiH. Sve bismo riješili”, istakao je lider HDZ-a i predsjedavajući Predsjedništva Dragan Čović.

Ovaj model ne isključuje ni stranke lijeve ili građanske orijentacije ukoliko bi na izborima ostvarile rezultat koji im donosi dovoljan broj ruku u državnom Parlamentu.

Posljednja velika ustavna reforma bio je aprilski paket iz 2006. godine. Između ostalog, predviđao je indirektan izbor predsjednika sa ograničenim ovlastima, ali je paket ustavnih reformi oboren u Parlamentu  BiH.

(Bportal.ba)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>