Regija i Svijet Svijet

Prvi rezultati EU izbora: Slabiji rezultat desnog i lijevog centra

Prema prvim projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta, stranke desnog i lijevog centra imaju manju potporu u odnosu na dosadašnji saziv, dok zeleni, liberali i stranke krajnje desnice bilježe znatan rast.

Prema izlaznim anketama iz sedam zemalja članica i predizbornim anketama u 21 članici, Europska pučka stranka dobija 176 mjesta, što je 40 zastupnika manje nego sada. Socijalisti i demokrati dobivaju 149 mjesta, 38 manje nego sada. Liberali zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona trebali bi imati 101 mjesto, 10 mandata više nego što sada ima ALDE. Europa nacija i slobode, u kojoj je Liga Mattea Salvinija imala bi 70 mjesto, 34 mandata više, Europski konzervativci i reformisti u kojoj su dosad najbrojniji bili zastupnici iz britanske Konzervativne stranke 58 mjesta, 19 mandata manje. Dosadašnji zastupnički klub Europa slobode i izravne demokracije, u kojem su talijanski antisistemski pokret Pet zvjezdica i stranka Brexit Nigela Faragea 48 mjesta, šest više nego dosad.

Ujedinjena europska ljevica – Nordijska zelena ljevica (GUE) dobila bi 47 mjesta, pet manje nego dosad.

Nacionalno okupljanje Marine Le Pen pobjednik izbora u Francuskoj

Nacionalno okupljanje (RN), krajnje desna stranka Marine Le Pen, osvojila je najviše glasova u Francuskoj na izborima za Europski parlament, pokazuju dvije izlazne ankete.

Anketa agencije IFOP pokazuje da je RN osvojio 24% glasova u usporedbi s 22,5% koliko je dobila centristička stranka Republika u pokretu (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona.

Anketa agencije Elabe objavila je slične rezultate i predviđa da će stranka Le Pen dobiti 24 zastupnika u Europskom parlamentu, a Macron njih 23.

Kao i u Njemačkoj, gdje su prema anketama osvojili 22% glasova, u Francuskoj su iznenađenje izbora Zeleni, koji su prema IFOP-u osvojili 13% glasova. Slijede ih republikanci s 8%, krajnje lijeva Nepokorena Francuska s 6,3% i socijalisti s 6,5% glasova, stoji u toj anketi.

Mađarska: Projekcije Orbanovom Fideszu daju više od pola glasova

Mađarska vladajuća stranka Fidesz mogla bi osvojiti 56% glasova na izborima za Europski parlament, prenijela je mađarska državna televizija, pozivajući se na anketu agencije Nezopont sklone vladi.

Prema anketi desničarska stranka premijera Viktora Orbana je daleko ispred socijalista i lijeve Demokratske koalicije koje bi obje trebale dobiti oko 10%.

Ankete predviđaju da će nacionalistički Jobbik dobiti 9%, a liberalna stranka Momentum oko 7%, prenosi državna televizija. Na izbore u Mađarskoj izašlo je oko 41,74% birača do 16:30, objavilo je državno izborno povjerenstvo. Birališta su zatvorena u 17 sati.

Njemačka: Poraz vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije, uspjeh Zelenih

Stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj, Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pretrpjele su prema prvim prijevremenim rezultatima na izborima za Europski parlament snažne gubitke, dok je stranka Zeleni ostvarila povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini.

Unija CDU/CSU je prema prvim prijevremenim nepotpunim rezultatima osvojila 21,7% što je gubitak od 8,3% u usporedbi s posljednjim izborima prije pet godina.

Najžešće gubitke su pretrpjeli socijaldemokrati koje je biralo 11,9% manje nego na posljednjim EU izborima što je rezultiralo rezultatom od 15,4% što je najslabija vrijednost za SPD na nekim od izbora koji se održavaju na području čitave Njemačke.

Najveći priljev glasova ostvarili su Zeleni koji su sa 21,8% glasova ostvarili svoj najbolji rezultat na nekim saveznim izborima. Zelene je biralo 11,1% više birača nego prije pet godina.

Desno popularna Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4% glasova što je 3,3% više nego na posljednjim EU izborima, ali oko 2% manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

Predsjednik AfD-a Alexander Gauland je za slabiji rezultat na izborima optužio kaos oko Brexita i Ibiza aferu u Austriji s tamošnjim desnim populistima.

Stranka Ljevica je prema prijevremenim nepotpunim rezultatima objavljenim nešto prije 19 sati ostvarila 5,6% a Liberali (FDP) 5,5%.

Izlaznost na ovim izborima za Europski parlament je s 59%, gotovo 12% više nego na izborima prije pet godina.

Prognoze u Austriji: Pobjeda austrijskog kancelara Kurza

Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza vjerojatni je pobjednik izbora za Europski parlament u Austriji, pokazuju prognoze objavljene u nedjelju, utemeljene na istraživanju javnog mišljenja provedenom između utorka i nedjelje, uoči izbora.

Projekcije koje se temelje na anketiranju 5200 glasača pokazale su potporu od 34,5% Narodnoj stranci, oporbenim socijaldemokratima 23,5%, a ekstremno desnoj Slobodarskoj stranci 17,5%. Ankete i projekcije provele su anketna kuća SORA i ARGE Wahlen za nacionalne televizije ORV, ATV i novinsku agenciju APA.

Belgija: Uspon krajnje desnice u Flandriji, pobjeda ljevice u frankofonom dijelu zemlje

Veliki uspon krajnje desnice na sjeveru zemlje i pobjeda ljevice na jugu glavna su obilježja parlamentarnih izbora u Belgiji, koja je danas imala trostruke izbore, izbore za savezni parlament, za regije te za Europski parlament.

U Flandriji, na sjeveru zemlje, prema prvim djelomičnim rezultatima za savezni parlament, stranka krajnje desnice Vlaams Belang (Flamanski interes) osvojila je 17% glasova, postavši druga stranka iza Novog flamanskog saveza (N-VA), nacionalističke stranke, koja je do prosinca prošle godine bila najjača stranka u vladajućoj koaliciji, koja je sada osvojila 25,5% glasova. Treća stranka u Flandriji su demokršćani CD&V s 12,7% glasova.

Vlaams Belang je na zadnjim izborima 2014. imao samo 5,9% glasova, a ankete prije ovih izbora davale su mu oko 14%.

Prema izlaznim anketama iz Valonije, frankofone regije na jugu zemlje, ljevica je i dalje najjača. Zbog problema u informatičkom sustavu još nema prvih izbornih rezultata, nego su samo objavljene izlazne ankete. Prema tim anketama, prva je Socijalistička stranka (PS) s 27% glasova, slijede liberali iz Reformarskog pokreta (MR) sadašnjeg premijera Charlesa Michela s 19,5% glasova, zatim Zeleni s 13,5%, demokršćani (CDH) 12,5% te stranka krajnje ljevice Radnička stranka Belgije s 11% glasova. Ljevica je u Valoniji još od kraja prvog svjetskog rata najjača politička snaga.

U trećoj regiji glavnog grada Bruxellesa, jedinoj dvojezičnoj belgijskoj regiji, ali s golemom frankofonom većinom, PS je također najjača stranka s 20,5% glasova, slijedi MR 18%, Zeleni (Ecolo) 18%, socijalni liberali DeFI 13% i CDH 10,5%.

Nakon izbora slijedi dugotrajan proces stvaranja koalicije na saveznoj razini. U duboko podijeljenoj zemlji to je redovita pojava i Belgija drži svjetski rekord – 2010. godine trebalo je 541 dan za sastavljanje vlade.

U srednjoj i istočnoj Europi nešto veći odaziv nego na prošlim europskim izborima

Izlaznost na europskim izborima u zemljama srednje i istočne Europe nešto je viša nego prije pet godina, piše agencija dpa na temelju prikupljenih podataka.

U Mađarskoj je do 13 sati na birališta izašlo 24,01 posto birača, dok je na prošlim izborima 2014. odaziv u tom razdoblju iznosio 15,0%.

Izlaznost u Rumunjskoj do 13 sati iznosila je 19,7 posto, dok je 2014. u to vrijeme na birališta izašlo 12,4 posto glasača. Rumunjska istovremeno održava referendum o kontroverznoj reformi pravosuđa.

Slovački promatrači predviđaju izlaznost od otprilike 20 posto, što je relativno nisko, ali više od 13 posto na prethodnim izborima. Slovačka je tada zabilježila najnižu izlaznost u Europskoj uniji od 2004., kada se priključila bloku.

Lagani porast zabilježen je i na Cipru, gdje je izlaznost porasla za jedan postotni bod, u usporedbi s izborima 2014.

Slovenski su birači također izašli na birališta u malo većem broju. Izlaznost je do 11 sati iznosila 8,9 posto, a 2014. je 8,3 posto Slovenaca, u to vrijeme, izašlo na birališta.

Dvadesetak država Europske unije glasuje danas na europskim izborima, nakon Latvijaca, Maltežana i Slovaka, koji su glasovali u subotu, te Britanaca, Nizozemaca, Iraca i Čeha prije ovaj tjedan.

Izborima počinje novi politički ciklus u Europskoj uniji, koji uključuje i promjenu vodstva njezinih institucija. Također, izbori dolaze u vrijeme planiranog izlaska Velike Britanije iz Unije te prijetnji koje dolaze izvana i iznutra.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi krajnje desne populističke stranke mogle dobro proći, što bi potencijalno moglo ugroziti donošenje odluka u EU-u u sljedećih pet godina. Izlaznost na tim izborima uobičajeno je niska, što marginalnim strankama daje vjetar u leđa.

Globalno, sve euroskeptične, populističke i nacionalističke snage mogle bi prema anketama zabilježiti jasan napredak u Europskom parlamentu, gdje će sljedećih pet godina sjediti 751 zastupnik, odgovoran za izradu zakona na razini EU-a. Privremeni rezultati u svim državama bit će objavljeni danas u 23 sata, kada se zatvaraju biračka mjesta u zadnjoj zemlji EU-a, Italiji.

(Bportal / Vijesti.ba)

Podijeli na društvene mreže!