Promovisana knjiga o Fikretu Aliću – logorašu sa žice

Želio bih da ovo ne bude knjiga mržnje, nego da bude knjiga koju će čitati naša omladina i buduće generacije, poručio je Fikret Alić, poznatiji kao “logoraš sa žice” na promociji knjige “Čovjek i fotografija” autorice Admire Fazlić, javlja Anadolu Agency (AA).
fikret-alic-1-696x456

Knjiga, čija promocija je održana danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, je biografskog karaktera i u njenim koricama je opisan jedan dio života Fikreta Alića – čovjeka iza žice logora Trnopolje.

Čovjek čije fotografije su obišle svijet u ljeto 1992. godine i ponajviše podsjetile na žrtve Holokausta iz Drugog svjetskog rata, kao i činjenicu da se slična strahote dešavaju i u Bosni i Hercegovini na pragu 21. stoljeća, preživio je zloglasne logore Keraterm i Trnopolje, dva koncentraciona logora na području prijedorske opštine kroz koje su u periodu od maja do novembra 1992. godine prošle na hiljade logoraša.

Alić je podsjetio da su Admira i on prije tri godine odlučili da pišu ovu knjigu.

“Želio bih da ovo ne bude knjiga mržnje nego knjiga koju će čitati naša omladina, buduće generacije, novinari i studenti. Da znaju da ovaj rat nije nikome trebao. Kada budu čitali knjigu da znaju da je ovo sve moglo proći bez mržnje i ratova”, ispričao je Alić za AA.

Poručio je da “ne mrzi sve ljude, nego samo ratne zločince”.

fikret-alic-3

“Želio bih da vi, mladu ljudi prenesete budućim generacijama da ima mjesta za sve koji hoće da ovdje žive. U knjizi nije napisano sve, svaki dan, ali napisano je ono najznačajnije što sam proživio u logorima Keraterm i Trnopolje”, kazao je Alić.

Admira Fazlić je rođena u Prijedoru. Imala je 11 godina kada je sa porodicom zatvorena u logor Trnopolje, isti onaj u kojem je bio i Alić. Tamo je bila dva mjeseca. Danas živi u Holandiji, ali nikada nije isključila mogućnost povratka u rodni grad. Fikreta je upoznala prije nekoliko godina kada su radili dokumentarni program za jednu holandsku televiziju. Tada su došli na ideju da potraže “čovjeka sa žice” i vide kako on danas živi.

“Bila sam iznenađena cijelom pričom iako je to bio kratak razgovor. Željela sam da pročitam više ali nije bilo ništa dokumentovano. Nakon izvjesnog vremena ponudila sam mu saradnju, da zapišemo njegovu priču. Ovo je knjiga koja se fokusira na Fikretovu priču. Njegova fotografija je bila možda i jedna od najpoznatijih fotografija u to vrijeme i danas”, istakla je Fazlić.

Vjeruje da su mnogi ljudi umorni od rata i priča o ratu, ali isto tako smatra da je potrebno naučiti živjeti s tim i govoriti o tim dešavanjima.

“Voljela bih da i drugi ljudi izađu iz anonimnosti, da ispričaju svoje priče, možda ne nama, generaciji koja je to preživjela ali možda nekim budućim čisto da se zna šta se dešavalo i da bude poruka da se više nikada ne desi”, naglasila je Fazlić.

fikret-alic-2

Cijela priča je mnogo uticala na nju. Kako je kazala, psihički se morala pripremiti na to.

“Bila su to stravična dešavanja. Teško je zamisliti da su ljudi u stanju uraditi jedni drugima tako nešto ali drago mi je da će ta priča ostati iza nas”, poručila je Fazlić.

Čuvena Alićeva fotografija na kojoj stoji iza logorske žice, toliko mršav da mu se vide sva rebra nastala je 5. augusta 1992. godine, prvog dana njegovog boravka u Trnopolju.

(Bportal.ba)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>