BiH Slider Vijesti

Pravna bitka pred Ustavnim sudom: Borjana Krišto pokušava apelacijom promijeniti karakter Federacije BiH

Riječ je o odredbi prema kojoj se iz svakog kantona bira najmanje jedan delegat svakog konstitutivnog naroda i ostalih u Dom naroda parlamenta FBiH.

Apelacijom osporavaju ustavnu odredbu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine a Ustavni sud je nadležan da ocjenjuje ustavnost u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, ustave entiteta i ustave kantona. Ono što Ustavni sud nije mogao uradi a to je da proglasi član 4 i 5 Ustava Bosne i Hercegovine da nije u skladu sa Evropskom konvencijom, iz prostog razloga što Ustavni sud ne može da mijenja ustavne odredbe ustava čiji je on Ustavni sud”, smatra ekspert ustvnog prava prof. Omer Ibrahimagić.

U intervju za Vijesti.ba potpredsjednik SDA Šefik Džaferović istakao je da apelacija gospođe Borjane Krišto nemoguća i da se svakom građaninu mora omogućiti pristup Domu naroda.

Naveo je da se apelacijom koju je Krišto podnijela Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine pokušava osporiti jedna ustavna norma da se iz svakog kantona i iz svake kantonalne skupštine, ako je izabran, u Federalni Dom naroda mora izabrati po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, naglasivši da ta odbredba nije u suprotnosti sa Ustavom, naprotiv ona je u saglasnosti sa Ustavom BiH jer se njome osigurava ravnopravnost svih naroda i građana u FBiH, rekao je Džaferović.

Džaferović je podsjetio da Federacija BiH nije Federacija naroda, nego Federacija kantona, a u njoj žive konstitutivni narodi i ostali građani, i odredba da iz svakog kantona mora biti izabran po jedan delegat u Dom naroda ako je izabran u kantonalnu skupštinu, odslikava i karakter Federacije.

On smatra da apelacija neće biti prihvaćena od strane Ustavnog suda.

“Dom naroda je zakonodavni dom u punom kapacitetu, jednako kao i Predstavnički dom, s tim što je njegova specifičnost da osim te svoje zakonodavne aktitvnosti štiti i vitalne interese konstitutivnih naroda uz odgovarajuću aktivnost Ustavnog suda. Dakle nije to isključivo etnički dom jer je njegova obaveza osim zaštite vitalnog nacionalnog interesa i donošenje zakona. Tom domu, tako koncipiranom mora se omogućiti pristup svakom građaninu. Ukoliko bi se isključila ova odredba Ustava onda bi to podrazumjevalo i promjenu karaktera Doma naroda. Tako da je mislim da apelacija iz ovih razloga neće biti prihvaćena od strane Ustavnog suda BiH”, rekao je Džaferović.

– Tu ustavnu normu nije moguće osporavati apelacijom pred Ustavnim sudom BiH, smatra Džaferović.

“Jednostavno, radi se o ustavnom aranžmanu koji je propisan Ustavnom Federacije a koji je u skladu sa Ustavom BiH. To bi bilo isto kao kada bi sada nekog od nas podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti postojanja kantona ili ovakvog karaktera Doma naroda”, rekao je Džaferović.

Također, županijski odbori Hrvatske stranke (HS) i HDZ 1990 Središnja Bosna su po podnošenju apelacije javnosti odaslali zajedničko reagiranje na apelaciju Borjane Krišto u kojem zaključuju kako se radi o obespravljivanju i političkom sahranjivanju Hrvata u Bosni.

Ako je cilj izbora da Hrvate BiH predstavljaju Hrvati s područja u kojem nisu ugroženi i političari sumnjive prošlosti i morala, onda takva politika u nama nema partnera i mi ćemo joj se svim kapacitetima suprostaviti”, stoji u reakciji iz Županije Središnja Bosna.

Iz ove dvije stranke zajedničkog su stava da je krajnje nekorektno i pravno dvojbena apelacija koju je čelnica Zastupničkoga doma Parlamenta BIH i zamjenica HDZ BIH uputila Ustavnome sudu BiH na odredbe Ustava FBiH koje jamče izbor najmanje po jednoga izaslanika iz svakoga konstitutivnoga naroda iz svih deset županijskih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Smatramo kako se radi o grubom nasrtaju HDZ BIH na ustavno i izborno pravo naroda i građana, pa dakle i Hrvata, da bez obzira na brojnost i županiju u kojoj žive, biraju sebi izaslanike u federalni Dom naroda, koji je ustavno utočište za zaštitu ustavnih prava pripadnika konstitutivnih naroda, bez obzira koliko ih negdje ima i kojoj županiji pripadaju. Više nema nikakvih dvojbi, apelacija Borjane Krišto je konačno ogolila zle namjere vrha HDZ BIH da totalno obespravi i politički sahrani Hrvate u Bosni. Sreća je da je gospođa Borjana Krišto očigledno pravno neuka, kao i njezini pravni sufleri, pa smo čvrstoga uvjerenja kako se Ustavni sud BIH neće uopće miješati u tumačenje Ustava FBiH”, naveli su iz ove dvije stranke.

Istakli su da “članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990 s područja Središnje Bosne prepoznaje izdaju i zavjeru interesa Hrvata s područja Bosne poput one sa Travnikom”.

“Nije korektno i zapravo sramno je u izmjenama Izbornoga zakona predlagati izbor pet izaslanika iz Hercegovačkoneretvanske županije, a samo četiri iz Središnje Bosne. Podsjećamo samo zahvaljujući sumnjivim političkim trgovinama HDZ BiH Travnik nikada nije bio ustrojen kao Mostar, a redovito je bio predmetom političkoga potkusurivanja i namirivanja u spletkama sa partnerskim bošnjačkim strankama. Članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990 s područja Središnje Bosne smatra kako bi hrvatski predstavnici i pregovarači morali pokazati nacionalnu osviješćenost i solidarnost pa bi, umjesto likvidiranja ustavnih prava Hrvata na pojedinim područjima trebali zagovarati izbor većega broja izaslanika u Dom naroda s područja gdje su Hrvati brojno i politički inferiorni a to je, nažalost, područje Bosne. Ako je cilj izbora da Hrvate BiH predstavljaju Hrvati s područja u kojem nisu ugroženi i političari sumnjive prošlosti i morala, onda takva politika u nama nema partnera i mi ćemo joj se svim kapacitetima suprostaviti”, stoji u zajedničkom priopćenju iz ove dvije stranke.

Federalni zastupnik Dennis Gratz upozorio je da danas počinje rasprava pred Ustavnim sudom po pitanju apelacije Borjane Krišto koje se tiče odredbe Ustava Federacije, a koja propisuje garantovani minimum pri izboru delegata u Dom naroda.

“Da pojasnim, Ustav propisuje da ako u skupštini bilo kojeg kantona, bez obzira na takozvanu ‘preliminarnu’ listu rasporeda delegata – ako postoji delegat iz reda jednog od konstitutivnih naroda isti mora imati pravo da bude biran. Naprimjer, u teoriji – ako u Zapadnohercegovačkom kantonu bude izabrano lice iz reda bošnjačkog naroda, on mora imati pravo da bude biran i izabran u Dom naroda Federacije. Ovim se osigurava zaštita prava da zastupnici biraju i budu birani na posrednim izborima za Dom naroda”, kazao je Gratz.

“Premda je nedavna priča oko radnog materijala CIK-a bila u neku ruku i opravdana, tada nije bilo prostora u javnosti da se pojašnjava da čak ni takva preliminarna lista ne bi značila ništa, ako bi kantoni za koje nisu predviđeni delegati iz hrvatskog naroda imali zastupnike iz hrvatskog naroda. Opet, ukratko, jer je ovo više tema za službe i pravnike, i da je CIK-ov radni materijal tada prošao, opet bi USK, TK, ZDK, KS i BPK mogli izabrati po jednog Hrvata u Dom naroda, ako te skupštine imaju barem jednog Hrvata u svom sastavu”, napomenuo je Gratz.

“Svjesni su toga i u HDZ BiH, svjesni i da Ljubićeva apelacija nije uklonila ovu mogućnost, te sada žele preko Ustavnog suda uvesti mini-diskriminaciju na nivou izbora delegata. Zato javnost mora pratiti šta se dešava sa apelacijom Borjane Krišto, jer kasno će biti kasnije”, zaključio je Gratz.

(Bportal.ba/Slobodna Bosna)

Podijeli na društvene mreže!

Komentariši