Njemačka se plaši da će Donald Trump podijeliti Evropu

Nakon G20 samita održanog 7.i 8.jula, njemački su političari razmjenjivali udarce oko toga ko je kriv za proteste anti-globalističkih aktivista, koji su razlupali dijelove centra Hamburga. Ali veliki globalni događaj u srcu grada sa snažnom anarhističkom tradicijom uvijek je sklon da posluži kao poziv na proteste. Dublji razlozi za bojazan zvaničnika bili su nešto drugo: Donald Trump i njegovi stavovi prema Rusiji i Poljskoj.
merkel_trump

Za neke u Berlinu, predsjednikov susret sa Putinom bio je „Jalta 2.0“, ovovremeni ekvivalent samitu iz 1945.godine na kojem su Amerikanci i Rusi podijelili Evropu. Angela Merkel vidjela je Trumpovu predstavu sa „tapšanjem po ramenu i grimasama“ pred ruskim predsjednikom (kako to navodi dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung), kao potkopavanje njenih napora da se suprotstavi Rusiji po pitanju Ukrajine. Interni memorandum njemačkog ministarstva spoljnih poslova rezimira G20 bilješkom: „Samit je prošao odlično za Rusiju... Dok god SAD unose pometnju u redove, Rusija može plivati maticom.“

Sve to ima svoju udio u strahu Merkelove da je multilateralni poredak, koji je njenoj zemlji tako dobro služio, sada ugrožen. „Drugi su izolirani – iskustvo u kojem je Putin primjetno uživao“, izvještava memorandum. Također je sa uznemirenošću uočeno da konzervativni ruski intelektualci poput Andreja Kortunova i Fjodora Lukjanova gledaju na samit kao na „rebalansiranje“ globalnih odnosa: od stare bitke između razvijenih i ekonomija u razvoju ka novoj između globalista i nacionalista.

Berlin je, ipak, prilično visoko ocijenio ovo zbližavanje između Trumpa i Putina. Više od toga uznemirila ga je Trumpova posjeta Varšavi prije samita G20, gdje je predsjednikov govor odzvanjao i Putinovim i ideologijama poljske populističko-nacionalističke vlade Zakona i pravde (Prawo i Sprawiedliwość, desničarska, nacionalno-konzervativna i populistička, kršćansko-demokratska stranka u Poljskoj). Memorandum ministarstva spoljnih poslova to opisuje kao „zapanjujući tektonski poremećaj“ u američkoj spoljnoj politici.

Najupečatljivije od svega bilo je mjesto koje je Trump odabrao za taj govor: samit Inicijative tri mora. Pokrenut od strane Poljske i Hrvatske, ovaj novi srednjoevropski projekt priziva „intermarium“ („međumorje“) kojeg je predlagao Jozef Pilsudski, otac posljke druge republike koja je trajala od 1918.do 1939.godine. Pilsudski je sanjao o savezništvu država Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, kako bi se time suprotstavilo Ruskoj ili Njemačkoj dominaciji. Varšava predstavlja oživljavanje te ideje kao ponudu za unapređenje transportnih i energetskih veza u regionu na liniji sjever-jug, da tako dopune bolje razvijene veze na liniji istok-zapad. Ali Berlin sumnja da je u pitanju nešto više neprijateljsko.

Razmotrimo pozadinu. Njemačka je već zabrinuta zbog kineske „16+1“ inicijative sa državama srednje i istočne Evrope, niza investicionih projekata od kojih Kinezi očekuju da na njima izgrade svoj uticaj u regionu. Nijemci također vrše pritisak na poljsku vladu u pogledu njenih nazadnjačkih napada na nezavisnu štampu, sudije i nevladine ogranizacije.  Ujedno se brane od poljskih kritika da će predloženi gasovod „Sjeverni tok 2“ od Rusije do Njemačke načiniti Evropu još zavisnijom od Rusije.

Trump je, dakle, teško mogao učiniti nešto više na pogoršanju odnosa sa njemačkim činovnicima. Pozdravio je Inicijativu tri mora. U susretima sa čelnicima Poljske i Hrvatske garantovao je snabdijevanje američkim tečnim zemnim gasom i podržao koridor koji povezuje gasovode u te dvije zemlje. Poljska je otvorila svoj prvi terminal na Baltičkom moru u Svinojušću 2015.godine, a prva američka isporuka pristigla je tamo prošlog mjeseca. U Varšavi je Trump potaknuo brzo dovršavanje hrvatskog gasnog teminala na jadranskom otoku Krku.

Premda logično i razumljivo, to zvaničnicima u Berlinu liči na pokušaj podjele Evrope i slabljenja njemačkih poluga utjecaja na susjede. Oni sada razmatraju odgovore. Jedan bi mogao biti novi evropski infrastrukturni fond, kojim bi se testiralo da li Poljska i njeni saveznici tek nastoje privući više stranih investicija ili je Incijativa tri mora ustvari dio nove geopolitičke preraspodjele ravnoteže.

U proteklim godinama Nijemci su razvili viziju kohezivne Evrope koju vodi Brisel i kojom uglavnom upravlja njemačka pod pokroviteljstvom američke moći. Sada se plaše budućnosti u kojoj će moćnici iz Vašingtona, Moskve i Pekinga dijeliti Evropu i ugrožavati njene dijelove. Njemačka je sa pouzdanjem vodila sastanak G20, ali njeno osjećanje nesigurnosti raste.

(Bportal.ba/Economist.com)



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>