Slider Slider

Moguća prijetnja za cijeli region: Na kakvu podršku ruske vojske računa Srbija?

„Ovo treba da bude jasan signal za NATO i međunarodne partnere da se Srbija, na žalost, nije ni malo pomjerila od Miloševićevih (Slobodan, nekadašnji predsjednik Srbije) stavova“, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Burim Ramadani, …

… zamjenik ministra odbrane Kosova, povodom izjave načelnika Generalštaba Vojske Srbije Milana Mojsilovića da je vojska Srbije od oružanih snaga Ruske Federacije „dobila podršku oko toga kako radi u vezi s Kosovom”.

„Takve izjave srpskih vojnih zvaničnika prijetnja su za cijeli region“, rekao je Ramadani za RSE.

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović je prethodne nedjelje boravio u službenoj posjeti Moskvi, tokom koje se sastao sa načelnikom Generalštaba vojske Rusije Valerijem Gerasimovim i prisustvovao otvaranju „Međunarodnih vojnih igara 2019“.

Po povratku je za beogradske Večernje novosti (izdanje za ponedeljak, 05. august), između ostalog rekao i da će Rusija, kao strateški partner Srbije, nastaviti da pruža “mnogostranu podršku”.

‘Ubacivanje vojske u političku jednačinu’

„Ubacivanje vojske, oružanih snaga, u političku jednačinu je nešto što je novo. Zašto bi šef srpskog generalštaba sa svojim partnerom u Moskvi uopšte javno komentarisao kosovsku politiku?“, pita spoljnopolitički komentator iz Beograda Boško Jakšić.

Srbija, kada je u pitanju Kosovo, Rusiju prepoznaje kao neku vrstu „garanta svojih interesa“, o čemu svjedoči i nedavna izjava šefa srpske diplomatije Ivice Dačića da „Srbija nikad neće prihvatiti ni jedno rješenje za pitanje Kosova, ali i drugih otvorenih pitanja u regionu bez najuže moguće konsultacije sa Ruskom Federacijom“.

Srbiji je, kako su više puta isticali njeni zvaničnici, veoma bitno i to što je Rusija stalna članica Savjeta bezbjednosti UN, a na njenu podršku računa i kada je u pitanju spriječavanje Kosova da se učlani u međunarodne organizacije poput Interpola.

„Čitava ta izjava malo štrči iz jednog političkog konteksta u kome je data. Možemo da se pitamo kako to ruska vojska može da pomogne srpskoj vojsci oko kosovske politike? Može posredno, na onaj način u kome mi kupujemo ili dobijamo rusko naoružanje, ali to onda uključuje vojsku u mogućnost rješavanja kosovskog problema na oružani način, što je onda uznemiravajuće za sve. Tako da mislim da je uključivanje Kosova u tu priču bilo apsolutno nepotrebno“, kazao je Jakšić.

Na kakvu se tačno podršku vojske Rusije vojsci Srbije misli u vezi sa Kosovom, nije pojašnjeno, a RSE do zaključenja ovog teksta nije dobio odgovor iz Ministarstva odbrane Republike Srbije na upit o tome.

Zamjenik ministra odbrane Kosova Burim Ramadani ističe da je „jasno da noga sprskog vojnika ne može da uđe na Kosovo“, i dodaje da se, stoga, „radi samo o provokativnim izjavama iz Miloševićevog sistema“.

Vojska tadašnje Jugoslavije se u junu 1999. godine, sa Kosova povukla na osnovu Kumanovskog sporazuma, kojim je okončano tromjesečno bombardovanje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Jugoslavija, potom Srbija, po Rezoluciji 1244 Ujedinjenih Nacija na Kosovu od tada nema vojno prisustvo.

„Zaista se pitam šta onda znači podrška Rusije za bilo kakav kosovski angažman? Sama ta verbalno sročena podrška, takođe je, čini mi se, jedan od uzroka uznemiravanja javnosti“, kaže Jakšić.

Dodatno oštre reakcije na Kosovu izazvao je naslov pod kojim je intervju u Novostima objavljen – “Imamo podršku ruske vojske za izazove na Kosovu”, što je međutim citat koji u samom tekstu ne postoji.

Tako su predsjednik vlade Kosova u ostavci Ramuš Haradinaj i zamjenik premijera u ostavci Enver Hodžaj, intervju ocijenili prijetećim.

U objavi na Facebooku, Haradinaj je napisao da “u Srbiji moraju da prestanu sa provokacijama”.

“Novi komandant zloglasne stare vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio je da ima podršku ruske vojske za izazove na Kosovu. Podsjećamo ga da je i Milošević (Slobodan, nekadašnji predsjednik Srbije) isto mislio, ali mu nije ispalo dobro”, napisao je Haradinaj na Fejsbuku, dok je Hodžaj na Tviteru napisao “Šta žele oni? Da izazovu NATO, KFOR? Toliko o ‘evropskoj’ Srbiji”.

Nuredin Ibiši, kosovski stručnjak za bezbjednost, kaže da srpske vlasti, a posebno one vojne, “neprestano upućuju prijetnje i ukazuju na prisutnost Rusije, naročito u Srbiji, na sjeveru Kosova i Republici Srpskoj“, što, kako ocjenjuje, „utiče na napetu situaciju u regiji“.

„Takve izjave su direktne prijetnje ne samo državnim vlastima na Kosovu, već i međunarodnom vojnom prisustvu na Kosovu, NATO, ali i EU“, kazao je Ibiši.

Saradnja vojski Srbije i Rusije do sada se ogledala u zajedničkim vojnim vježbama, koje su se odvijale paralelno sa onima koje je Srbija, insistirajući na svojoj vojnoj neutralnosti, obavljala sa zemljama članicama NATO.

„I oružje je očigledno veoma jaka komponenta tih odnosa“, dodaje Boško Jakšić.

Srbija je posljednjih godina značajno unaprijedila svoje naoružanje, a veliki dio vojne opreme nabavljen je upravo od Rusije.

Mada je i tu insistirano da se oružje nabavlja i od zemalja zapada i da Srbiji njena vojna neutralnost to dozvoljava, nabavka oružja je istovremeno nailazila i na određene prepreke, ali i kritike.

Tako je krajem jula Rumunija spriječila isporuku ruskih tenkova Srbiji preko svoje teritorije uslijed sankcija EU Rusiji zbog Ukrajine.

Tenkovi su međutim ipak stigli u Srbiju, ali je za njima stigla i poruka Dejmona Vilsona, izvršnog potpredsjednika Atlantskog savjeta SAD, koji je za Glas Amerike rekao da „zemlja koja ide u Evropsku uniju, ne treba da prima naoružanje iz Moskve“.

(Vijesti.ba / RSE)

Podijeli na društvene mreže!