BiH Slider Vijesti

Lazović: HDZ suprotno stavu EU želi staviti etničke trake na ruke glasača

Kako biste ocijenili trenutno stanje na ljevici. U posljednjih mjesec dana u javnosti su iznošeni brojni argumenti za i protiv ujedinjenja ljevice, sam pojam ujedinjenja različito se kontorira. Analitičari smatraju da je na ljevici i suviše nadmudrivanja, a premalo dogovora. Ima li vremena za dogovor i kakav?

– Na Kongresu DF-a lider te partije od deset rečenica najmanje sedam je posvetio ujedinjenju sa SDP BIH. Također kongresno opredjeljenje SDP-a je saradnja i ujedinjenje ” ljevice “. Ta priča traje dugo. Svo proteklo vrijeme javnost je pripremana na taj čin koji nikako da se desi. Danas je potpuno jasno da klasičnog ujedinjenja nema. Prijedlog DF o stvaranju novog politićkog subjekta za nas nije bio prihvatljiv jer bi to značilo gašenje SDP-a. Predsjedništvo SDP -a je za uzvrat ponudilo DF-u i Građanskom Savezu kao strankama socijaldemokratskog opredjeljenja i čiji su istaknuti pojedinci do jučer bili u našem rukovodstvu da se uključe u jačanje SDP-a. Svakako uz principe koje bi zajednički dogovorili. Mislim da je izuzetno važno za BiH da postoji jedna snažna socijaldemokratska partija. U taj proces ujedinjenja ne treba pozivati Našu stranku jer ona je drugačiji ideološki profil i koja je sa svojim urbanim i lepršavim liberalizmom potrebna za koalicionu saradnju. Ta ponuda DF-u i GS-u je još uvijek aktuelna. U suprotnom “ljevica” treba pronaći modalitete zajedničkog nastupa na izborima kroz koalicione sporazume i zajedničke liste na svim nivoima. Vremena za takve dogovore još ima.

Denis Bećirović je dobio podršku SDP-a vezanu za kanidaturu za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Da li je sada već sigurno da ljevica na izbore ide sa više kandidata. Mogu li Bećirović i Komšić do pobjede?

– Na sjednici Predsjedništva SDP-a nije bilo govora o imenu našeg kandidata za člana Predsjedništva BiH. Organi partije će to učiniti u proceduri koja je u toku. Denis Bećirović unutar SDP-a ima najveću podršku. Da li će na kraju biti i zvanični kandidat odlučiće organi partije kao i on sam. Međutim podsjećam da je Denis svojim javnim nastupima naznačio principe i stavove koje bi trebalo unutar jedinstvenog građanskog bloka postići da bi se došlo do jednog kandidata. Nisam siguran da su ti principi postignuti. Jedan kandidat ispred građanskog bloka ima velike šanse za pobjedu. Dva kandidata tu šansu umanjuju.

Iz HDZ-a i krugova bliskih toj opciji prema ljevici se stalno upućuje jedna vrsta optužbe po kojoj se lijevo-građanske stranke nazivaju bošnjačkim. Imaju li stranke ljevice odgovor na to?

– Prvaci HDZ-a u pokušaju diskreditacije često SDP i druge građanske partije nazivaju bošnjačkim. Time opravdavaju svoju ekstremnu politiku nacionalnog i teritorijalnog okupljanja protiv koje je SDP BiH. Činjenica jeste da je najveći broj članova SDP-a bošnjačke nacionalnosti, ali karakter jedne partije ne određuje se po etničkom broju njenih članova već po ideološkim i programskim principima koje zastupa. Socijaldemokratska ideja je integrativna. Ona spaja i ujedinjuje. Bez obzira na loša ustavna rješenja koja učvršćuju etničke i druge podjele zadatak SDP-a i drugih građanskih partija je da uporno, organizovano i zajednički djeluju na afirmaciji građanskih i multietničkih vrijednosti BH društva i države.

Koristeći se tezom o tzv. legitimnim predstavnicima, zvanični Zagreb preko svojih satelita u BiH radi na direktom podrivanju ustavnog poretka BiH, čemu svjedočimo u posljednjih godinu dana. Kako komentirate to drsko uplitanje u unutarnja pitanja BiH, i zašto uopće takav odnos može biti početna pozicija za iznalaženje kompromisa po pitanju izmjena Izbornog zakona?

– U posljednje vrijeme BiH se suočavala sa tendecioznim i nedobronamjernim izjavama koje su dolazile bilo iz Zagreba od zvaničnika hrvatske države ili HNS-a Dragana Čovića. Često se zloupotrebljava i Evropski parlament u kojem pojedini predstavnici Hrvatske iznose laži sa ciljem stvaranja animoziteta prema BiH i bošnjačkom narodu. Takvo ponašanje nije u duhu dobrosusjedskih odnosa i sigurno ne doprinosi stabilnosti i povjerenju. Neshvatljive izjave da građanska država BiH znači nestanak Hrvata ( Borjana Krišto) ili da takva država znači islamsku državu (Dragan Čović) nisu ništa drugo do manipulacija vlastitim narodom i politički pritisak kako bi se prihvatila njihova verzija Izbornog zakona po kojem bi oni stvarali etničke izborne jedinice i što bi u konačnici vodilo stavljanju etničkih traka na ruke glasača. U suštini HDZ nije zabrinut niti okrenut interesima hrvatskog naroda u cjelini već prevashodno cilju da se obezbjedi kandidatu HDZ-a siguran prolaz u Predsjedništvo BiH. Iz Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope usvojenom Deklaracijom im je poručeno da HDZ-ovi principi nisu prihvatljivi i da naš Izborni zakon mora preferirati građanski, a ne etnički pristup. Vrijeme je da to u HDZ-u konačno shvate.

(Bportal.ba/Vijesti.ba)

Podijeli na društvene mreže!

Komentariši