Kako su bogati privrednici, profesori i penzioneri uzimali “bijeli hljeb”

U Republici Srpskoj nema jasnih pravila za dodjelu "bijelog hljeba " pa su ovu naknadu koristili i funkcioneri koji imaju druga primanja.
1000_1515147009bijeli_hljeb_naslovna

Autor: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Željko Mirjanić je prije tri godine završio drugi uzastopni mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Tada je počeo primati "bijeli hljeb ", iako ga je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci čekao posao redovnog profesora. Radni odnos je zamrznuo 2006. godine kada je izabran za zastupnika u NSRS-u kao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Sekretar Skupštine Marko Aćić kaže da pravo na plaću po prestanku funkcije ne bi trebali imati zastupnici koje čeka drugi posao: “Tu nema čak ni rasprave zašto oni nisu trebali dobiti. (...) Za njih nije upitno da li će se vratiti, oni se sigurno vraćaju“.

Ipak, tako nije bilo u slučaju profesora Mirjanića. On je svoju radnu knjižicu vratio na Fakultet tek tri mjeseca nakon isteka drugog mandata, iako Zakon o radu RS-a, u čijoj je izradi i sam učestvovao, predviđa da zamrznut radni odnos može trajati najviše dva mandata. U ta tri mjeseca je iz budžeta dobio skoro 11.000 maraka.

"Bijeli hljeb " je privilegija koju funkcionerima daje Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a na period od pola godine, pod uvjetom da se ne vraćaju na funkciju, nemaju penziju ili posao, a prestaje ako se u tom periodu zaposle ili penzionišu.

Institucije u RS-u nikada nisu donijele propise kojima bi detaljno uredile ovo pravo, izbjegle eventualne zloupotrebe i ukinule nepotrebnu potrošnju budžetskog novca.

- U svim situacijama gdje su pravna pravila i odredbe nejasne, nedorečene, neprecizne, po prirodi stvari ostaje dovoljno prostora i za zloupotrebe. Ali ta zloupotreba ne mora biti nezakonitost nego biranje bolje opcije - objasnila je profesorica Radnog prava sa Sarajevskog univerziteta Jasminka Gradaščević-Sijerčić.

Po završetku mandata 2014. godine pravo na "bijeli hljeb " su iskoristila 53 funkcionera u NSRS-u, Vijeću naroda i Vladi. Budžet RS-a koštali su skoro 843 hiljade maraka.

Zbog nejasnih pravila novac su dobila i dvojica univerzitetskih profesora, penzioner i sedmero privatnika.

Rupa u zakonu za profesora prava

Profesor Željko Mirjanić je zatražio "bijeli hljeb " nakon što mu građani 2014. godine nisu dali povjerenje za treći uzastopni mandat. Tokom rada u Skupštini Mirjanić nije napuštao posao na Pravnom fakultetu, već je zamrznuo status redovnog profesora i nastavio predavati po ugovoru o dopunskom radu.

Generalni sekretar NSRS-a Aćić kaže da Skupština nije mogla postupiti drugačije nego Mirjaniću dati "bijeli hljeb", obzirom da on nije aktivirao svoj radni odnos na Fakultetu.

- Ja bih se ogriješio da mu nisam isplatio ta tri mjeseca, jer je on, u smislu Zakona i Odluke, bio lice koje nije imalo regulisan radni odnos, u smislu punog radnog vremena, isplaćivanja plate, poreza i doprinosa na tu platu – navodi on.

bijeli_hljeb_infografika_1

Mirjanić je u imovinskom kartonu naveo da je 2013. godine od rada na Pravnom fakultetu i angažmana na "Banja Luka Collegeu ", čiji je suvlasnik, prosječno zarađivao oko 4.900 KM. Uz to je imao i redovnu zastupničku plaću od oko 3.600 KM. Danas je dekan Pravnog fakulteta, a novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je odbio objasniti zašto je tražio „bijeli hljeb“.

Administrativna komisija NSRS-a mu je odobrila "bijeli hljeb ", ne ispitujući zašto se on odmah ne vraća na Fakultet.

- Iskreno da Vam kažem, mi smo nastavili praksu od ranije da se taj "bijeli hljeb " daje svima. (...) Možda tu ima nekog vida kolegijalnosti prema zastupnicima od članova Administrativne komisije. Nikad, zaista, u praksi i prije mene, nikad nije odbijen ničiji zahtjev - kaže predsjednica Komisije, zastupnica Demokratskog narodnog saveza (DNS) Spomenka Stevanović.

Komisija je bez ikakve provjere odlučila da "bijeli hljeb " dobije još 27 bivših zastupnika NSRS-a. Devet članova Komisije koju čine zastupnici iz vlasti i opozicije su sve zahtjeve odobrili jednoglasno.

Goran_Mutabdzija

Pisanje knjige uz bijeli hljeb

Na sličan način odlučuju i u Vladi RS-a. Bivši ministar prosvjete i kulture Goran Mutabdžija je od januara do jula 2015. godine primao "bijeli hljeb ", dobivši za to vrijeme skoro 20.000 maraka.

Mutabdžija je od 2009. godine predavač na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a 2013. godine je zamrznuo status. Ni on se nije odmah vratio na posao na Fakultet, već je pola godine primao "bijeli hljeb " i pisao knjigu. Ministarstvo mu je odobrilo plaću po završetku funkcije, iako su znali da Mutabdžija ima posao na fakultetu.

Iz Ministarstva su u dopisu CIN-u objasnili da u to vrijeme nisu imali potvrdu da je Mutabdžija aktivirao radnopravni status ili se zaposlio na drugom mjestu. Bivši ministar je rekao da je samo iskoristio pravo koje mu daje Zakon.

Pravnici sa kojima su novinari CIN-a razgovarali smatraju da radni odnos ne može ostati zamrznut i nakon završetka mandata.

- Sve drugo bila bi, po meni, zloupotreba ovlaštenja rektora, dekana i tome slično. Jer, ako ima nekoga kome je javna funkcija prestala, nema potrebe da on prima javna sredstva. On ima svoj radni odnos koji mu se odmah aktivira. Zovem te na posao - ako nećeš da dođeš, dobijaš otkaz - kaže advokat Miloš Stevanović.

Sekretarijat Ministarstva nije naišao na nepravilnosti u ovom slučaju, a ni na Univerzitetu ne vide problem:

- To je za nas čisto. Zašto su oni njemu dali šest mjeseci, a imao se gdje vratiti, to ja ne znam - kaže za CIN v.d. rektora Univerziteta Stevo Pašalić.

Dragoljub_Reljic

Bolje plaća nego penzija

Iako u Vijeću naroda RS-a kažu da penzioneri ne mogu dobiti "bijeli hljeb ", novinari CIN-a su otkrili da je delegat Fehret Terzić na ime ove privilegije za šest mjeseci primio skoro 17.500 KM.

- Ovo je jedna klasična pravna praznina u Zakonu koja se mogla tumačiti i ovako i onako jer nigdje striktno nije pisalo da oni koji su ranije stekli (op.a. penziju) ne mogu da primaju i nemaju pravo na "bijeli hljeb " - kaže rukovoditeljica Odsjeka za zakonodavno-pravne poslove Sanela Kovačević.

Dok je primao "bijeli hljeb ", Terzić je imao pravo na penzije i u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i u Hrvatskoj. Novinarima CIN-a je rekao da je rješenja o prekidu primanja obje penzije poslao službi Vijeća i da nije znao da nema pravo na naknadu ako ima zamrznutu penziju: "Nisam znao nit' mi je ko rekao. Sve papire koje su tražili od mene, ja sam im dostavio ".

U Vijeću kažu da imaju rješenje o Terzićevom pravu na penziju u FBiH, ali generalni sekretar Dragoljub Reljić nije znao objasniti zašto je Vijeće odlučilo protivno Zakonu: "Ne mogu nikako da vidim pravni osnov na osnovu čega je penzioneru dato pravo na "bijeli hljeb " ".

Da je Terzić umjesto "bijelog hljeba " primao penziju, mjesečno bi dobijao oko 480 KM, umjesto skoro 2.898 KM.

Nakon razgovora sa novinarima CIN-a Predsjedništvo Vijeća naroda RS-a je odlučilo da promijeni proceduru dodjele "bijelog hljeba ". Od sada će delegati, kao i zastupnici u NSRS-u, pisati Administrativnoj komisiji zahtjev za dodjelu uz koji će priložiti i izjavu o svom radnom statusu.

- Mi ćemo kao institucija biti pokriveni da nismo mi samostalno i bez ikakve druge neke provjere njima omogućili ostvarivanje tog prava - objasnila je Kovačević.

Firma_Premier_Rankica_Panic

Hiljade maraka iz budžeta za privatnike

Administrativne službe u institucijama ne provjeravaju da li kandidati za "bijeli hljeb " imaju druge izvore prihoda, sem ako to nije stalni posao u javnom sektoru u Republici Srpskoj.

- Da li je on zloupotrijebio period primanja "bijelog hljeba " pa radio u nekoj privatnoj firmi na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o dopunskom radu pa na osnovu toga primao i više, mi ne znamo. Nije nam ta informacija dostupna niti je relevantna za nas - objašnjava za CIN generalni sekretar NSRS-a Marko Aćić.

Ovakav način rada omogućio je da "bijeli hljeb " na račun budžeta dobije i sedam privatnika.

Bivši zastupnik iz SNSD-a Goran Mitrović, Rankica Panić iz DNS-a i Dragutin Škrebić iz Narodne demokratske stranke (NDS) vlasnici su privatnih preduzeća i važe za uspješne biznismene.

Svi su tokom mandata i primanja "bijelog hljeba" direktorske pozicije u firmama ustupili članovima svojih porodica. Međutim, i dalje su bili vlasnici firmi i njihovog kapitala. Na taj način su izbjegli eventualni sukob interesa.

Škrebić je vlasnik firme "Škrebić Company " koja u Tesliću proizvodi obuću. "Bijeli hljeb " je uzimao dva puta - 2006. i 2014. godine. Posljednji put je iz budžeta dobio skoro 17 i po hiljada maraka.

Dragutin_Skrebic

Na početku drugog zastupničkog mandata 2010. godine poziciju direktora je prepustio supruzi. U 2015. godini, kada je Škrebić primao "bijeli hljeb ", njegova firma je imala dobit od skoro milion maraka. U imovinskom kartonu na kraju 2014. godine je napisao da preduzeće vrijedi 2,83 miliona maraka.

Škrebić kaže da mu taj novac nije potreban, ali ga je uzeo jer mu to Zakon omogućava. Uzeo bi ga ponovo, ako mu Zakon dozvoli.

- Državi plaćam poreze i doprinose. Iz tih poreza i doprinosa je taj "bijeli hljeb ". Ja sam taj "bijeli hljeb " zaradio za razliku od nekih drugih koji nisu. I tu je i zakonski i moralno čisto kao suza – kaže on.

Isto misli i bivša zastupnica Rankica Panić, vlasnica firme Premier iz Doboja. Nju je na direktorskoj poziciji u Premieru zamijenio suprug malo prije nego će ona preuzeti mandat u NSRS-u. Panić je 2010. godine u imovinskom kartonu napisala da firma vrijedi pola miliona maraka, dok ju je na kraju mandata procijenila duplo vrednijom. Dok je Panić bila zastupnica, njena firma je sa javnim preduzećima sklopila poslove vrijedne najmanje 1,22 miliona KM.

U vrijeme dok je primala "bijeli hljeb " Panić je postala vlasnica još jedne firme za posredovanje u trgovini - "Global Export ". Ona je za pola godine primila skoro 18.000 KM budžetskog novca. Smatra da nije pogriješila, jer je iskoristila svoje pravo te da je novac za te svrhe planiran budžetom.

- Da se mi odreknemo, da se ja kao pojedinac odreknem, onda bih ja trebala da imam informaciju gdje su uložena ta sredstva u budžetu - kaže Panić.

Njen kolega, bivši zastupnik Goran Mitrović, je u imovinskom kartonu uoči izbora 2014. godine napisao da njegove četiri firme vrijede 16 miliona maraka.

On je prije političke karijere imao dvije firme - "Gold-MG " u Donjem Žabaru i "Euroinvest " u Brčkom - koje se bave uzgojem stoke te proizvodnjom i prometom stočne hrane. Rukovođenje firmama je pred lokalne izbore 2008. godine prepustio supruzi Dušanki i saradniku Mići Simićeviću, a on je postao načelnik Općine Donji Žabar. Poslije dvije godine je postao poslanik u NSRS-u. U periodu mandata osnovao je "Buffalo-trade " u Brčkom i postao suvlasnik firme "Medicus-Vet " u Ugljeviku.

Dok je Mitrović bio zastupnik, "Gold-MG" je tri puta sklapao poslove sa Robnim rezervama RS-a, vrijedne najmanje pola miliona maraka. U vrijeme kad je Mitrović iz budžeta dobio oko 16.800 maraka "bijelog hljeba" ova firma je imala dobit od skoro 250 hiljada maraka. "Gold-MG" je u 2015. godini od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a dobio više od 230 hiljada maraka poticaja.

Kada mu je isteklo pravo na "bijeli hljeb", Mitrović se vratio na direktorsku poziciju u firmi "Gold-MG". On nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Spomenka_Stevanovic

Za razliku od Škrebića, Mitrovića i Panić koji su se formalno sklonili sa mjesta direktora svojih preduzeća, Ibrahim Kujan iz SDA, Dubravko Suvara iz SNSD-a, Budimir Aćimović iz SP-a i Miroslav Kraljević iz SNSD-a su rukovodili svojim firmama i za vrijeme mandata. Kujan, Suvara i Aćimović tvrde da u vrijeme "bijelog hljeba" nisu primali plaće u svojim firmama. Za "bijeli hljeb" ovoj četverici političara je iz budžeta dato skoro 51.500 maraka.

Generalni sekretar Vijeća naroda RS-a Dragoljub Reljić je svjestan nedostataka propisa koji se odnose na "bijeli hljeb" i kaže "mijenjati se nešto mora".

Sa tim se slaže i generalni sekretar Narodne skupštine RS-a Marko Aćić i kaže da je Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a star i zreo za promjene.

Većina intervjuisanih sadašnjih i bivših funkcionera kažu da bi podržali ukidanje ove privilegije. Međutim, niko od njih do sada nije pokrenuo takvu inicijativu.

- Nesreća je što treba da ga mijenjaju oni koji su sami sebi dali pravo - kaže bivši zastupnik i delegat Budimir Aćimović.

(Bportal.ba/CIN)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

ataşehir escort maltepe escort