BiH Izdvojeno Slider Vijesti

Kako “legitimna vlast” djeluje na Hrvate: Sve manje djece u kantonima gdje vlada HDZ

Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), tu je zemlju, prema podacima MUP-a, napustilo najmanje 250.000 osoba. Stvarni broj je, procjenjuje se, tri puta veći jer brojni iseljenici ne odjavljuju ranija prebivališta. Najviše ih je otišlo u Irsku, Njemačku i Austriju, a samo 2017. godine se u Njemačku iselilo 56.000 Hrvata. U Irsku i Austriju ih je otišlo po 5.000.

Međutim, 14.000 osoba se u 2017. godini doselilo u Hrvatsku, a radi se uglavnom o Hrvatima iz BiH, koje je Dragan Čović “prioritetno upućivao” u susjednu nam zemlju. Godinu ranije je, prema podacima MUP-a Republike Hrvatske, u tu zemlju doseljeno 13.985 osoba sa hrvatskim državljanstvom. Ne treba dva puta pogađati odakle su se te osobe doselile i ako saberemo ove dvije brojke, jedan grad veličine Širokog Brijega se u posljednje dvije godine iselio u Hrvatsku.

Da je hrvatsko stanovništvo masovno “prioritetno upućivano” preko granice, pokazaju i podaci Katoličke crkve iz januara ove godine, kada je utvrđeno da u BiH živi 376.591 katolik, 13.650 manje nego u godini ranije. Razlika u broju umrlih i krštenih iznosi 2.279 pa se može zaključiti da je 11.371 Hrvata u prošloj godini napustilo zemlju.

Naravno, ne odlaze svi Hrvati iz BiH u Hrvatsku. Kao i ostali konstitutivni i nekonstitutivni narodi, mnogi svoj novi dom pronalaze u Zapadnoj Evropi. Tado Jurić s Odjela za historiju Hrvatskog katoličkog univerziteta je u okviru svog istraživanja “Iseljavanje Hrvata u Njemačku – Gubimo li Hrvatsku?”, objavljenog krajem 2017. godine, ustanovio da trećina ukupnog broja hrvatskih državljana koji su se iselili u Njemačkoj dolazi iz BiH.

Oko 65 posto iseljenika se izjasnilo da su matičnu zemlju napustili zbog ekonomskih razloga. Slični motivi preko granice vode i ostale građane BiH, ali Hrvate, ako ćemo vjerovati HDZ-u, a ne istraživanjima i zdravoj logici, iz BiH tjera “nejednakopravnost” i nemogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika prema postojećem Izbornom zakonu. Zbog toga je ta stranka pokazala u praksi da je spremna blokirati sve reformske zakone koji bi mogli ublažiti ekonomske razloge zbog kojih se stanovništvo iseljava zarad interesa te stranke ili, kada je u pitanju Zakon o igrama na sreću, zarad interesa osoba bliskih toj stranci.

Ukoliko na stranu gurnemo činjenicu da je najveći talas iseljavanja Hrvata iz BiH nastupio dok je u Predsjedništvu sjedio “najlegitimniji” Hrvat, čini se da pozitivno na iseljavanje ili prirodni priraštaj hrvatskog stanovništva nisu djelovali ni ostali nivoi vlasti ispunjeni vlasnicima HDZ-ovih članskih kartica.

S tim u vezi ćemo usporedit broj živorođene djece po etničkoj pripadnosti majke, odnosno oca, u 2015. godini u odnosu na 2017. godinu, a na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku, što može biti vrlo indikativno kada je u pitanju kvalitet života i uvjeti koje “legitimna” vlast pruža građanima.

Tako je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) broj živorođene djece hrvatske nacionalnosti u 2017. godini za 5,73 (956/901) posto manji u odnosu na 2015. godinu. U Zapadnohercegovačkom kantonu (ZHK) je taj procenat manji za 3,83 posto (732/705), u Kantonu 10 je manji za devet posto (314/288), a u Posavskom kantonu je manji za čak 28,34 posto (127/91). U svim navedenim kantonima apsolutnu vlast drže “najlegitimniji” mogući hrvatski politički predstavnici iz HDZ-a BiH.

Usporedbe radi, broj živorođene djece bošnjačke nacionalnosti u Kantonu Sarajevo je u 2017. godini za osam posto veći u odnosu na 2015. godini (3822/4135), u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) tri posto (3178/3272), u Tuzlanskom kantonu (TK) 1,5 posto (3705/3763), u Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK) 13 posto (205/232), a u Srednjebosanskom kantonu (SBK) 11 posto (1419/1584). Jedini negativan predznak je zabilježen u Unsko-sanskom kantonu (USK), gdje je u 2017. godini rođeno 56 bošnjačke djece manje nego u 2015. godini. Navedeni statistički podaci ukazuju da negativni trendovi nisu svojstveni cijelom teritoriju BiH, već ponajviše onim dijelovima u kojima vlada “legitimna hrvatska vlast”.

Sudeći prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iz prva četiri mjeseca, sličan trend će biti nastavljen i u ovoj godini. U odnosu na isti period 2016. godine, ukupan broj rođene djece je u HNK-u manji za 6,58 posto (593/554), ZHK-u 3,95 posto (203/195), a u Posavskom kantonu čak 25 posto (40/30). U prva četiri mjeseca 2018. godine je, s druge strane, u Kantonu Sarajevo rođeno 5,42 posto više djece nego u prva četiri mjeseca 2016. godine (1274/1347).

Ovim tempom će Dragan Čović imati sve manje stanovništva kojeg može “prioritetno upućivati” u Hrvatsku, tako da neće biti ko umanjiti odjeke depopulacije u toj zemlji. S druge strane, u BiH će ostati samo oni najuporniji, odnosno oni koji su se izborili za svoj legitimitet učlanjivanjem u “stožernu stranku” Hrvata u BiH.

(Bportal.ba/Faktor)