BiH Izdvojeno Izdvojeno Slider Slider Vijesti

Izetbegović: Srbija će morati priznati genocid i prestati štititi ratne zločince ako želi biti članicom Evropske unije

Dva dana nakon sjednice Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA), i mjesec i pol uoči Kongresa, predsjednik vodeće bošnjačke stranke Bakir Izetbegović dao je intervju za Radiosarajevo.ba.

Razgovarao: Faruk VELE

U intervjuu za ovaj portal Izetbegović otvoreno govori o političkoj krizi, neformiranju vlasti, odnosima sa SNSD-om, „hemiji“ sa HDZ-om, predstojećem Kongresu SDA, te šta će on donijeti i tome da li se boji reakcije nezadovoljnika.

Također, odgovara na pitanja o Elmedinu Konakoviću i tome je li rekao da će „na svoj način završiti“ s aktuelnom Vladom KS, a osvrće se i na odnose Srbije i Hrvatske prema BiH, ali i na zahtjeve Ankare… Poručuje da će Srbija morati priznati genocid u Srebrenici, ili neće u Evropsku uniju.

Komentira i pitanje Pelješkog mosta, Trgovske gore, te odlučno poručuje da neće dozvoliti da se preko BiH prelamaju odnosi Srbije i Kosova. Tome ćemo se oduprijeti, veli, i nećemo biti sami.

Pitali smo ga i o pokušaju problematiziranja nacionalnosti osoba koje imenuje Vlada KS i zašto se toleriraju takve prakse pojedinaca iz SDA.

Gospodine Izetbegović, kada će doći do formiranja vlasti na državnom i nivou Federacije BiH? Cijela priča, i sami ste svjesni, predugo traje i javnost je prilično umorna, gotovo frustrirana. Ima li vidljivih pomaka na tom putu?

IZETBEGOVIĆ: Sav problem u Bosni i Hercegovini, pa i na Balkanu, je što bitni akteri političkog života uvijek i nanovo pokušavaju ostvariti dominaciju nad drugima ne poštujući bazične postulate i vrijednosti.

To se dešava i nakon oktobarskih izbora – BH Blok nije poštovao izborne rezultate, a time i volju birača, pokušao je izbaciti pobjedničku SDA iz vlasti. SNSD nudi program koji ne poštuje Ustav i zakone, HDZ ne poštuje zdravu logiku i uvijek traži više od realnog i mogućeg. A politika je umijeće mogućeg. Ovaj put HDZ insistira na izmjenama Izbornog zakona koje ne uspjevamo dogovoriti već 14 godina, i ne predlaže ništa.

Očekuju od „bošnjačke strane“ da po treći put smisli rješenje, a hrvatski predstavnici su bez razloga i argumenta odbacili prethodna dva!?

Dakle, odgovor na vaše pitanje kada će doći do formiranja vlasti na državnom i federalnom nivou glasi – kada SNSD prestane postavljajti protivustavne i protivzakonite, a HDZ nerealne i nedostižne uslove. To je odgovor SDA, a vjerujem i DF i SBB.

Ali nismo mi jedini, SNSD i HDZ uvijek mogu slobodno potražiti druge partnere koji će dati drugačiji odgovor. Javnost je s pravom isfrustrirana sa čitavom ovom situacijom , ali je pitanje da li bi bila još gore isfrustrirana ako bismo pristali na ultimatume SNSD i HDZ, odustali od Ustava, vladavine zakona, promijenili konstrukt države radi privremenog mira u kući. Jer pitanje je šta bi bilo sljedeće, i kakav bi zamah dobile te politike nakon političke pobjede i promjena u Vijeću ministara koje bi uslijedile.

Nema „hemije“ sa HDZ-om

Kako riješiti pitanje NATO puta naše zemlje koje određene snage, naravno predvođene SNSD-om, otvoreno blokiraju. Hoće li Dodik morati „progutati žabu“ na putu usvajanja ANP-a kao preduvjeta za MAP tj. atlanski proces? S druge strane, čuli ste i Vi, ili čitali, nerijetko su se u javnosti mogle čuti ocjene da biste čak i Vi mogli popustiti. Šta je tu tačno?

IZETBEGOVIĆ: Da, spekuliše se da ja čekam završetak kogresa SDA zakazanog za 14. septembar, pa da zatim napravim ustupke prema SNSD i HDZ. Dragan Čović tvrdi da je to upravo tako. Ne znam na čemu bazira takve procjene, jer mu ja takvo šta ničim nisam nagovijestio.

Nisam zabrinut za ishod glasanja na Kongresu, niti će se moj stav promijeniti nakon 14. septembra. Mi ne možemo prihvatiti mandatara za novi saziv Vijeća ministara koji neće poštovati Ustav i vladavinu zakona. I to će tako ostati. Kompromis na koji smo spremni po pitanju integracije BiH u NATO, i to smo više puta javno ponovili, jeste da nema članstva u ovoj asocijaciji bez novih odluka koje će biti bazirane na konsenzusu, dakle i stavu predstavnika Republike Srpske.

Do te odluke je dalek put, i u međuvremenu treba raditi u skladu sa zakonom, odnosno nastaviti saradnju sa NATO dostavljajući redovne Godišnje nacionalne planove.

I pametnije je Dodiku rješavati problem dok nije dobio zamah, jer ako se njegovom voljom u BiH napravi najveća posljeratna kriza, ako ne budemo imali u funkciji Parlamentarnu skupštinu BIH, ako ne bude budžeta, ako se zaustavi evropski put BiH, ako se zaustavi gradnja infrastrukture diljem BiH jer nećemo moći preuzeti kredite međunarodnih banaka, ako se intenzivira iseljavanje mladih ljudi, a životni standard ljudi i penzije u RS dodatno padnu, tada će zaista morati gutati ne žabu, nego kornjaču.

Nedavno ste imali sastanak sa liderom HDZ BiH Draganom Čovićem. Koliko je on doprinio otopljavanju odnosa, a nakon Čovićevih upornih blokada, i to u savezu sa Dodikom? Zanimljivo, lider HDZ BiH je poslije Vašeg susreta govorio o određenoj „hemiji“ između SDA i HDZ BiH. Mnogi su to primijetili i komentirali. Kakva je to „hemija“?

IZETBEGOVIĆ: Čović je na press konferenciji prvo kazao da postoji „hemija“ između HDZ i SNSD, a onda, valjda da me ne uvrijedi, kazao da takva „hemija“ postoji i sa SDA. Ja bih odnos između HDZ i SDA uporedio sa dugogodišnjim partnerstvom u kome je bilo svega i svačega, ali su partneri prisiljeni da ostanu zajedno, jer predstavljaju dva naroda koja žive izmiješana.

Nema tu „hemije“, ali ima odgovornosti koja nas uvijek vrati za pregovarački sto, i uvijek rezultira stabilizacijom prilika. Razne „samouprave“, „planovi B“, „oštar zaokret prema partneru“, ultimatumi sa izmjenama Izbornog zakona kao preduslovom za uspostavu vlasti, sve to što radi hrvatski partner nam samo uzima vrijeme i energiju.

Vaš otac, rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, u svojem posljednjem javnom nastupu kazao je da „Srbi trebaju biti Srbi, Hrvati, Hrvati, Bošnjaci, Bošnjaci, ali da svi trebamo više biti Bosanci“. Kako to tog ideala i je li bosanstvo spas za Bosnu? Vi ste, moramo primijetiti, nekoliko puta javno govorili o tome.

IZETBEGOVIĆ: Narodi u BiH su u vremenu raspada Jugoslavije uvučeni u krvave međusobne sukobe, tako da će nepovjerenje i strahovi da potraju, kao i iluzija da su nam bliži neki ljudi koje ne poznajemo, koji žive u susjednim zemljama ili negdje daleko u svijetu.

Treba raditi na izgradnji povjerenja i afirmaciji nekih neupitnih istina preko kojih je pala prašina i pepeo. Bošnjaci, bosanski Srbi i Hrvati su prije par stotina godina bili jedan narod, danas smo jedna nacija, živimo skupa, i živjećemo skupa upućeni jedni na druge.

Bosna i Hercegovina je populacijski izvor za susjedne zemlje, odavde se iseljavalo a ne obratno. Ima nešto Srba i Crnogoraca koji su se uselili u Bosnu u vremenu otomanske vladavine, ali Hrvati se mogu nabrojati na prste.

Ne postoji „hrvatska dijaspora u BiH“, kako to hrvatska država tvrdi u vezi sa hrvatskim pukom u BiH, već obratno – postoji ogromna i veoma uticajna bosanskohercegovačka dijaspora u Hrvatskoj.

Porijeklo, genetika, kultura, identiteti koje se prepliću, sistem vrijednosti građen kroz srodne monoteističke religije, jezici kojima govorimo – sve to ima istu osnovu.

Hrvat iz Međimurja i onaj iz Dalmacije mogu imati problem u komunikaciji, jezičke razlike su velike. Ali u Mostaru, Sarajevu, Banja Luci se ne može prepoznati ko je Bošnjak, ko Hrvat ili Srbin, i ko kojim jezikom govori. Bili smo nekada braća, danas smo rođaci koji su prošli kroz sukobe. Ali rođaci su rođaci, a susjedi su susjedi. SDA će raditi na afirmaciji ovih jednostavnih istina, na pomirenju naroda, i truditi se da s vremenom sve više liči na multietničnu supstancu zemlje u kojoj politički djeluje.

SDA očekuje u septembru novi Kongres. Šta od njega očekujete? Na posljednjoj sjednici Glavnog odbora razmatrane su izmjene Statuta SDA. Šta bi one trebale u ukupnosti donijeti SDA i očekujete li eventualne probleme s obzirom da Statut ima namjere da ograniči broj funkcija koje su neki ljudi do sada gomilali?

IZETBEGOVIĆ: Napravićemo iskorak od bošnjačke ka bosanskoj stranci, i to neće biti na uštrb bošnjaštva.

Bošnjaci su Bosanci, ili Bošnjani muslimanske vjere. Mi smo samo segment bosanske nacije, onaj koji nema alternativnu domovinu. Otvorićemo prostor jačanju pozicije i uticaja mladih i žena, onemogućiti gomilanje funkcija i predugo ostajanje pojedinaca na važnim funkcijama.

To mora unijeti svjež zrak i novu energiju u funkcionisanje Stranke. Ne brine me reakcija onih koji bi da gomilaju fukcije, mora se izvršiti distrubucija odgovornosti i uticaja. Otpora može biti od strane onih koji su dugo na lokalnim pozicijama, a po novom Statutu to neće moći ostati. Vjerujem da je nakon 12 godina i za njih dobro da se pomjere, i trebali bi se pomjerati naviše ako zaista vrijede. Kongres će okupiti duplo veći broj učesnika u odnosu na ranije sazive. Ovaj put će biti pozvani svi vijećnici, zastupnici, poslanici, načelnici, dakle svi kadrovi SDA koje je stranka kandidirala, a narod izabrao na raznim nivoima vlasti. Ta širina mora donijeti rezultat kada je izbor najkvalitetnijih kadrova u pitanju.

Šta su Vaši osobni planovi, i u stranci i u državi? Govori se o Vama kao ponovnom kandidatu za Predsjedništvo BiH za tri godine. Koliko je to tačno?

IZETBEGOVIĆ: Pretpostavljam da ću biti ponovo izabran na poziciju predsjednika SDA, a što se tiče države i planova za sljedeće mandate, rano je o tome govoriti. Duge su tri godine u ovakvim okolnostima.

Država nije dobar privrednik

Kako gledate na slučaj mostarskog „Aluminija“? Vi ste vrlo jasno rekli da se politika mora prestati baviti tom kompanijom. No, politika se, zaista, kao i u drugim firmama, odveć dugo bavi „Auminijem“. Sasvim je tačno da je ta kompanija bila „bankomat“ HDZ-a BiH i te politike. Također, tamo je provedena jedna segregacija prema Bošnjacima i Srbima. Hoće li nam se desiti „Aluminij“ i u nekim drugim sredinama?

IZETBEGOVIĆ: Trebamo izvući pouke i što hitnije ići ka privatizacijama ili ka korporativnom upravljanju državnim firmama koje posluju na komercijalnoj bazi. Država nije dobar privrednik. Ona treba biti dobar gazda privrednicima, stvoriti im uslove za olakšano poslovanje i uzeti dobar porez umjesto lošeg profita kroz vlastito vođenje firmi.

Zašto Srbija osporava pitanje ratifikacije granice sa BiH plasirajući u javnost određene prijedloge koje, barem sudeći po javnim stavovima, niko u BiH nije vidio? Da li iza toga stoji neki plan? Član Predsjedništva Milorad Dodik insistira da BiH prihvati srbijanski prijedlog!?

IZETBEGOVIĆ: Plan Srbije, a i Hrvatske je jednostavan – postići što više u svoju korist a na račun Bosne i Hercegovine. Srbija želi zadržati samo za sebe hidroelektrane na Drini koje su se od vremena kad su izgrađene višestruko isplatile. Spremna je platiti neki mali iznos za potopljeno zemljište i vodni resurs koji je decenijama koristila, ali o vlasništvu za koje Elektroprivreda tvrdi da je zajedničko, ne želi ni razgovarati.

Izbjegava rad međudržavnih komisija i po ovom pitanju i po pitanju razmjene teritorija kod Rudog, gdje nam nudi šumsko zemljište u zamjenu za teritorij na kojem se nalazi važna i skupa saobraćajna infrastrukura.

I Hrvatska eskivira rad komisija, odbija da ratificira ugovor o granici koji su potpisali predsjednici Izetbegović i Tuđman prije dvije decenije, koristi naše vodne resurse bez prave naknade, pokušava da oduzme imovinu bh. firmi koje se nalaze na teritoriju Hrvatske a koja je vrijedna milijarde Eura, gradi Pelješki most kojim nam zatvara izlaz na otvoreno more, deponuje nuklearni otpad na granici sa BiH itd. Susjedne zemlje se ovako odnose prema BiH i njenim pravima i interesima zato što imaju zaštitu u samom Predsjedništvu BiH. U ranijem sazivu je to bio hrvatski član Predsjedništva, u sadašnjem je to srpski.

Srbija će morati priznati genocid

Kako vidite razgovore koje se vode na relaciji Beograd-Priština i nastojanja Beograda da polako nameće bh. entitet RS kao svoj uvjet za priznanje Kosova? Naravno da se mi tomu protivimo, no to je sada jasna i dugoročna strategija. Visoki zvaničnici Srbije poput Ivice Dačića sve otvorenije govore o tome… Svjesni ste tih nastojanja. Kako to komentirate?

IZETBEGOVIĆ: Neće oni moći povezati budući status Kosova se nekim novim statusom Republike Srpske jer i na Kosovu i u BiH je ista strana, srpska, napravila zločine, genocid, dovela do intervencije međunarodne zajednice i NATO udara kako bi se zaustavilo užasno nasilje nad nesrbima.

Nema historijskih, moralnih niti pravnih pretpostavki za samostalnost bh. entiteta Republike Srpske. Ne može civilizirani svijet osuditi udruženi zločinački poduhvat koji su predvodili Karadžić i Mladić, poslati ih obojicu na doživotne robije, a zatim dopustiti da se nasilni projekat ovog dvojca dovrši političkim sredstvima. To bi bio poraz civilizacije pred barbarima, poraz međunarodnog prava, poraz sila i velesila koje su garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Mi ćemo se tome svim sredstvima suprotstaviti, i sigurno u tom otporu nećemo ostati sami. Ne vjerujem da će stvari krenuti u tom smjeru, ipak je to samo dodatni adut kojim se prijeti kako bi se postiglo povoljnije rješenje za Srbiju u određivanju budućeg statusa Kosova.

Hoće li Srbija morati priznati genocid u Srebrenici i kako vidite cijelu državnu strategiju negiranja najvećeg zočina u Europi nakon Drugog svjetskog rata? Nedavno sam imao prilike razgovarati sa uvaženom historičarkom Latinkom Perović. Ona veli da se genocid negira jer se nije odustalo od koncepta velike Srbije…

IZETBEGOVIĆ: Srbija će morati priznati genocid i prestati štititi ratne zločince ako želi biti članicom Evropske unije. To je dio zvaničnog dokumenta EU koji se odnosi na nastavak evropskog puta Srbije. I upravo je slabljenje Unije, Brexit, jačanje suverenista, jačanje Rusije i njenog prisustva na Balkanu, islamofobija i migrantska kriza koja slabi poziciju muslimana, a time i Bošnjaka u Evropi, otvorila nove apetite kod srpskih lidera.

Za njih je krucijalno važno minimizirati srpske zločine, a preuveličati bošnjačke, odnosno dovesti ih u uporedivu ravan. Jer, ako smo svi mi učinili slične zločine, svi imamo istu političku poziciju i pravo na nove zahtjeve, pa i samoopredjeljenja.

Nažalost, nakon presuda Karadžiću i Mladiću, a zatim i Hrvatima predvođenim Prlićem, umjesto katarze i kajanja stvorila se solidarnost među hrvatskim i srpskim političarima u BiH, iz rukovodstva Suda BiH su odstranjeni Bošnjaci i krenula je kampanja hapšenja i optuživanja pripadnika Armije RBiH. Cilj je izjednačiti zaraćene, a time i političke strane, izjednačiti i prava na nove zahtjeve tih strana, uključujući i dovršetak ratnih ciljeva.

Kako riješiti pitanje Pelješkog mosta? Most se gradi, dok mi na nivou države nemamo suglasje da postoji problem, a kamo li oko modela za njegovo rješavanje. U međuvremenu se pojavilo pitanje Trgovske gore. U tom kontekstu, kako vidite ulogu same Hrvatske u regionu?

IZETBEGOVIĆ: Samo složno Predsjedništvo BiH će moći istinski braniti interese i dignitet zemlje, uključujući i pitanje gradnje Pelješkog mosta. Naš zahtjev se, uostalom, i nije odnosio na zabranu prava Hrvatske da spaja svoj teritorij već na pravo BiH da ima pristup otvorenom moru. To pravo, koje nam garantuje UNCLOS ćemo prije ili kasnije, na ovaj ili onaj način, dobiti.

Nedavno ste kritizirali strane ambasadore, diplomate u BiH. Što im zamjerate?

IZETBEGOVIĆ: Diplomate često idu linijom manjeg otpora, ne tjeraju pravdu i principe već gledaju da završe posao, makar i na račun slabije strane. Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, ta njihova osobina i mehkoća je odavno prešla mjeru. Ne rade posao za koji su skupo plaćeni, ne štite energično Dejtonski mirovni sporazum, ne brane principe na kojima počiva civilizirani svijet.

Povlače se pred nasiljem i drskošću Dodika, dopuštaju da ih on vrijeđa i omalovažava, nisu se suprotstavili kada je organizovao antidejtonski referendum, šutjeli su kada je dodijelio odlikovanje Radovanu Karadžiću. To je bio historijski trenutak kada smo dodirnuli dno, nakon odlikovanja Karadžiću otvorile su se mogućnosti za svaku vrstu nazatka.

Konaković je jeftini manipulant

Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković tvrdi da ste mu poručili ćete ih do septembra „završiti na svoj način“. Kako to komentirate? Postoje li uslovi za smjenu Vlade KS i jeste li sa partnerima razgovarali o tome?

IZETBEGOVIĆ: Nisam rekao da ću bilo koga „završiti“, to nije moj vokabular. Iznio sam svoju procjenu da ćemo završiti formiranje kompletnog paketa vlasti u jesen, uključujući Vijeće ministara, federalni nivo i Kanton Sarajevo.

Postoje uslovi za to, sazrijevaju svakim danom, i uvjeren sam da će upravo tako i biti – kompletna struktura vlasti sa istim partnerima bi trebala biti dovršena u oktobru ili novembru.

Bilo je dosta bure zadnjih dana. Kako vidite ocjene koje je o Vašoj supruzi, direktorici KCUS-a, prof. dr. Sebiji Izetbegović iznio g. Konaković? G. Konaković je, također, najavio mogućnost objavljivanja nekih Vaših SMS poruka.

IZETBEGOVIĆ: Ne pratim kakve ocjene Konaković iznosi o mojoj supruzi, općenito ne pratim sve šta on priča i iznosi, jer njegovim pričama nema kraja.

Da je imao bilo šta kompromitujuće o meni da iznese, uključujući i te SMS poruke, on bi to i učinio. Zato ga pozivam da to bez odlaganja uradi. Ako to ne učini, a neće, potvrdiće još jednom da govori neistine i da je jeftini manipulant.

A što se tiče njegovih ocjena o mojoj supruzi, zaista je irelevantno šta jedan student sa sumnjivo stečenom diplomom govori o profesorici koja ima desetine objavljenih stručnih radova diljem svijeta. Sebija Izetbegović je bila odličan hirurg, uspješan je akademski radnik i menadžer. Sve što je radila bilo je uspješno, donijelo je benefit i red, finansijsku stabilnost.

Sve što je radio Konaković donijelo je neuspjeh, konflikte, nered, ostavilo neplaćene dugove.

Gospodine Izetbegović, htio bih da porazgovaramo o još jednom ozbiljnom problemu kojeg primijećujemo u zadnje vrijeme u Kantonu Sarajevo. Sjetit ćete se, rahmetli predsjednik Alija Izetbegović je bio istinski opredijeljen prema politici multietničke BiH. Govorio je da moramo posebno poštovati žrtve srpskih i hrvatskihpripadnika Armije BiH, koja je istinski bila antifašistička. I Vi ste najavili određene promjene u politici stranke u tom smislu. Kako onda komentirate nedavne pokušaje problematiziranja nacionalnosti imenovanih osoba u Kantonu Sarajevo od strane pojedinih mladih zastupnika SDA? To je ostavilo „opor okus“ u javnosti.

IZETBEGOVIĆ: Svako snosi odgovornost za javno izrečenu riječ, pa neka sam pojašnjava svoje stavove.

Problem u imenovanjima u Sarajevu ne bi trebala biti etnička pripadnost, problem je u smjeni uspješnih menadžera samo zato što pripadaju stranci koja brani identitet Bošnjaka. I problem je što vlast koja vrši te smjene ima plan da „nađe najmanji zajednički sadržalac o ratnoj istini“ sa onima koji su izvšili zločine nad Bošnjacima, da trguje sa istinom o našoj patnji u namjeri da bude prihvatljivija od SDA nastavljačima agresorske politike.

Problem je što je nakon smjene u TV Sarajevo, i imenovanja novog direktora, na dan dženaze u Srebrenici, kapriciozno i maliciozno prikazan film koji relativizira rad Haškog tribunala i istinu koja je tamo utvrđena o genocidu u Srebrenici. Ništa se ne dešava slučajno.

Kako gledate na atake na instituciju Obavještajno-sigurnosne agencije BiH? Dosta se pisalo zadnjih mjeseci o obavještajnim prodorima prema našoj domovini, da li u regionu postoji želja da se BiH destabilizira?

IZETBEGOVIĆ: Sve što brani suverenitet, dignitet i stabilnost BiH će biti izloženo napadima i diskvalifikacijama. A OSA i njeno rukovodstvo to rade bez kalkulacije i uobičajenih pokušaja da se svide i dodvore svakome. Intenzitet napada na OSA-u i one koji je vode, bez ikakvih pravih argumenata i fakata, će biti jasan pokazatelj koliko ova agencija i njen menadžment vrijede.

Ankara ne vrši pritiske na nas

U javnosti se dosta komentirao zahtjev Republike Turske za izručenje turskih državljana povezanih sa skupinama koje Ankara smatra terorističkim. Njihovi pravni zastupnici tvrde da bi ti ljudi mogli preko noći nestati i vraćeni u Tursku. Nemali broj intelektualaca je, također, reagirao ovim povodom. Da li moguće nešto što se desilo, primjerice, na Kosovu, ili će bh. institucije redovnim putem izručiti te turske državljane? Da li Ankara vrši pritiske?

IZETBEGOVIĆ: Ankara ne vrši nikakve pritiske, ali nas uporno upozorava da imamo posla sa hobotnicom koja ima glavu u Pensilvaniji a krake diljem svijeta, uključujući i BiH, i koja se na podmukao način uvlači u sistem država u kojima je prisutna sa namjerom da zavlada. Poznato je uputstvo koje je članovima organizacije FETO dao njen vođa – „postupno im uđite u krvotok, i čekajte pogodnu priliku…“. U Turskoj su, kad su procijenili da su postigli kritičnu masu u vojsci, policiji, sudstvu i medijima, da su dočekali „pogodnu priliku“, pokušali preuzeti vlast vojnim udarom. Nisu se libili da izvedu tenkove na nenaoružan narod i da ubiju stotine civila.

Ako ima dokaza da su se u BiH sklonili ljudi odgovorni za pokušaj ovog krvavog puča, treba ih zvanično isporučiti, kao što se to radi sa svim drugim kriminalcima. Općenito, tu guju ne treba držati u njedrima, štititi je u nadi da nas neće ugristi. BiH je pravna država i ovdje ljudi ne nestaju „preko noći“, ali im nismo dužni ni davati azile, produžavati dokumenta, zadržavati ih u BiH.

(Bportal.ba/Radiosarajevo)

Podijeli na društvene mreže!