BiH Izdvojeno Izdvojeno Slider Slider Vijesti

Izetbegović: Dodikov cilj nije kompromis, nego rušenje ustavnopravnog sistema BiH

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je u intervjuu za Klix.ba da, ukoliko SNSD krene u implementaciju stavova i odluka koje je donio na sjednici Glavnog odbora, upustit će se u flagrantne antidejtonske djelatnosti i direktni udar na ustavnopravni sistem i stabilnost Bosne i Hercegovine.

“Oni kane dovesti u pitanje odluke koje su izglasane u Parlamentarnoj skupštini BiH za koje su glasali i poslanici SNSD-a, bonske ovlasti, odluke visokog predstavnika, samo tumačenje Ustava BiH. Vjerovatno nas time kane uvesti u najtežu postratnu krizu”, izjavio je Izetbegović za ovaj portal komentirajući jučerašnju odluku Glavnog odbora SNSD-a o aktiviranju prava na samoopredjeljenje.

Da li vas je iznenadila lavina reakcija stranaka iz RS-a, i opozicionih i onih na vlasti, na viziju SDA o BiH iznesenu u aktima usvojenim na Kongresu SDA? Također, reagirao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, iako poprilično suzdržano.

Nema ničeg novog i ničeg radikalnog u novoj Programskoj deklaraciji SDA u odnosu na ranije kongrese, ničeg što bi trebalo da izazove ovakve reakcije. Ovo je već treći programski dokument zaredom u kojem su definisane naše vizije Bosne i Hercegovine kao države organizovane kroz multietničke regije bazirane na geografskim i saobraćajnim kriterijima, čijem imenu bi bila vraćena odrednica republika.

Milorad Dodik je svojedobno, u tzv. Prudskom sporazumu, prihvatio regionalnu organizaciju države. Također, preciziranje uređenja BiH kao republike zaista ne bi trebalo nikoga provocirati. U Evropi su sve države ili monarhije ili republike. Res publikum na latinskom ima skoro isto značenje kao demokratija na grčkom jeziku, dakle vladavina naroda, javna stvar i interes koji uključuje i daje pravo svakome da učestvuje u vlasti i javnom životu. BiH funkcioniše kao republika, zašto to ne bi bilo i u njenom imenu?

Prema tome, radi se o želji za konfliktom, za proizvođenjem krize, u namjeri da se ostvari dominacija SNSD-a i uvede samocenzura kod stranaka koje su zabrinute za situaciju u zemlji. SNSD želi stvoriti odnose u kojima bi sebi priskrbili pravo da pričaju i rade bukvalno šta god hoće, da ruše Ustav i Dejtonski mirovni sporazum, a da drugima zabrane političku viziju i slobodu iznošenja stavova.

A onda je uslijedila odluka vlasti u RS-u, predvođenom SNSD-om, o smjeni potpredsjednika NSRS-a Senada Bratića. Vaš komentar?

Treba pročitati obrazloženje za smjenu koje su formulisali poslanici iz SNSD-a i sačuvati ga kao svjedočanstvo o položaju bošnjačkih predstavnika, o političkim slobodama i okolnostima koje su vladale u Republici Srpskoj na početku 21. vijeka.

SNSD koji je u vlastite kongresne dokumente odavno unio direktne separatističke pretenzije o “osamostaljenju RS”, i u svakodnevnom javnom diskursu ih dodatno ojačava, disciplinuje Bošnjake smjenjujući s položaja dopredsjedavajućeg Narodne skupštine RS njihovog predstavnika samo zato što je digao ruku za neki stranački dokument! I navodi da je to suprotno Ustavu i zakonima Republike Srpske. Nevjerovatno je na šta se uporno svodi dominantno viđenje demokratije i slobode u Republici Srpskoj. Na diktat većine i disciplinovanje manjine. Nažalost, za njihovu svijest je takav aparthejd, diskriminacija i ponižavanje drugih normalna stvar.

Šta se može reći o konsolidiranju redova u stranci nakon održanog Kongresa SDA i provedenih izbora pojedinih organa stranke? Određenih ljudi poput Hasana Čengića i Alije Budnje nema u GO. Među potpredsjednicima stranke nema nikoga ko bi predstavljao Hercegovinu. Također, u javnosti se spočitava i to što nema Hrvata ili Srba u najužem rukovodstvu, ali i gender komponenta.

Gender komponenta je dobra, u novoizabranom sazivu Glavnog odbora imamo 20 dama, što čini skoro četvrtinu ovog tijela, garantovanom kvotom ćemo imati i 15 posto mladih. To je bitan pomak u odnosu na ranije sazive. Slijedi popuna Glavnog odbora sa slijedećih 14 članova, kao i izbor članova Predsjedništva SDA gdje predsjednik Stranke predlaže kandidate i može korigovati i dopuniti sve što nedostaje, prije svega članove Hrvate i Srbe i predstavnike dijaspore.

A što se tiče izbora pojedinaca, pa to je zavisilo od njih i njihovog angažmana. Hasan Čengić ima izuzetan kapacitet, ali ga nije koristio, rijetko je dolazio na sjednice Glavnog odbora i nije diskutovao. Mislim da se namjerno politički pasivizirao. Budnjo je osvojio veliki broj glasova, ali je kvota kojom smo garantovali procent mladih presudila da u Glavni odbor uđe mladić sa nešto manje glasova od Alije. Što se tiče Hercegovine i Hercegovaca, za njih će uvijek biti mjesta u vrhu SDA. Ima različitih načina da to ostvarimo.

Kako riješiti aktuelni “Gvordijev čvor” koji se odnosi na formiranje Vijeća ministara BiH, osiguranje rada parlamentarnih komisija pa i samog Parlamenta BiH, a prethodno ili paralelno ili kako god, izvršiti ranije preuzete obaveze uz poštivanje zakona, a to je slanje Godišnjeg nacionalnog programa za NATO u Brisel?

Formula je jasna, svako treba napraviti korak ka rješenju. Ustav i zakon se moraju poštovati, tako smo to definisali i u članu 3. sporazuma koji sam potpisao sa Čovićem i Dodikom, dakle odazvati se na poziv NATO štaba koji smo dobili u decembru prošle godine i poslati traženi Godišnji nacionalni program u Brisel. Ali sadržaj programa može zadovoljiti srpsku stranu.

Njihov stav da BiH neće ući u NATO ako to ne učini Srbija i da neće imati jaču vojnu saradnju s NATO-om od Srbije, može biti realizovan kroz vojni dio Programa koji u sljedećem periodu može biti skroman. Ali, nakon niza sastanaka s Miloradom Dodikom o ovoj temi, stekao sam utisak da njegov cilj nije da postigne kompromis i riješi krizu. Prije će biti da je cilj produbljivanje krize, nametanje volje entiteta državi, rušenje ustavnopravnog sistema i principa vladavine zakona u BiH.

Po njegovom odnosu prema SDA i međunarodnoj zajednici se vidi da ne želi dogovor – traži razloge za svađu, pravi dramu zbog Programske deklaracije SDA koja je u suštini ista već 10 godina, smjenjuje Bratića, odbija sastanke s predstavnicima sila i velesila koje bi željele da pomognu.

Vi ste nedavno spomenuli da su se i određeni utjecajni stranci, dakle međunarodna komponenta, uključili u rješavanje problema? U kojoj mjeri je međunarodna zajednica uključena u sve ovo?

Riječ je bilo o pokušaju lidera Evropske unije da se na liniji sporazuma koji je postignut uz posredovanje Larsa Wigemarka pronađe kompromis. U međuvremenu su detalji njihove ponude “iscurili” u javnost. I taj pokušaj je Dodik očigledno odbio. Bojim se da će nas njegov odnos zaista odvesti u krizu koja će ugroziti funkcionisanje državnih institucija, nastavak bitnih projekata, oporavak privrede, stabilnost i sigurnost i, na kraju, sam mirovni sporazum.

Žao mi je što idemo u tom smjeru, ali prije ili kasnije moramo proći i tu fazu u kojoj će snage koje predvodi Dodik isprobati šta su im realni dometi. Rast će pritisak i nezadovoljstvo, i ono koje dolazi s terena, od naroda, i ono koje dolazi od sila koje su uložile ogromnu energiju i sredstva u smirivanje Balkana i Bosne i Hercegovine. Vjerujem da će se pred tim pritiskom povući snage koji prave problem tražeći “hljeba na pogaču“.

Bliži se posljednje tromjesječje godine i određene najave, pa i vaše, da će se riješiti i pitanje rekonstrukcije Vlade KS. Ima li konkretnijih informacija o tome kada će se to desiti i da li će novu vladu činiti SDA, DF i SBB?

Ukoliko ipak riješimo pitanje formiranja novog saziva Vijeća ministara, otvorit će se šansa da se završi cio paket – Vijeće ministara, Vlada Federacije BiH i Vlada Kantona Sarajevo. Kao što rekoste, uskoro će godina vladavine “Šestorke” u Sarajevu, preciznije – vladavina dvojca Forto-Konaković, jer ostali se i ne vide.

Podvući ćemo uskoro crtu i vidjeti šta su sve obećali, a šta su od toga uradili, odnosno šta nisu uradili. Koliko vidim, ništa markantno, unatoč ogromnom budžetu koji su naslijedili od vlade koju je predvodila SDA, nisu uradili. Pamtit ćemo ih po gej paradi i filmu kojim se amnestira genocid u Srebrenici, a koji su emitovali 11. jula, na dan srebreničke dženaze.

Kakvi su aktuelni odnosi SDA i HDZ-a? Ovo vas pitam zbog činjenice da HDZ i dalje insistira na izmjeni Izbornog zakona onako kako su to već predložili, čime uvjetuju formiranje Vlade FBiH.

Na ličnom nivou ti odnosi su korektni, komunikacija dosta dobra, unatoč potpuno različitom viđenju principa na kojem treba graditi budućnost BiH. HDZ insistira na etničkom principu, unatoč presudama Evropskog suda za ljudska prava i stavovima iz Mišljenja Evropske komisije, i predlaže tako koncipirane izmjene Izbornog zakona. SDA kani pratiti evropske standarde i pojačavati prevagu građanskog principa, i prihvatit će izmjene Izbornog zakona samo ukoliko one omoguće svakom građaninu u BiH da se kandiduje za svaku poziciju u strukturi vlasti. Da li je moguće postići kompromis s obzirom na ovako udaljene stavove? Jeste, ali će to tražiti vremena. I ići u smjeru koji nam je uslovila Evropska komisija.

Kako nadoknaditi veliki zastoj u reformama zbog trakavice koju smo imali u ovoj godini? Reformska agenda je, čini se, malo pala u zaborav. Pa i kandidatski status u EU.

Sustizat ćemo propušteno, bitno je sačuvati mir i stabilnost u zemlji, ne otjerati investitore, bankare i turiste. Agendu nastavljamo, ovog mjeseca će dio reformskih zakona biti upućen na sjednice Parlamenta Federacije BiH. Pretežni dio onoga što se odnosi na ekonomiju i svakodnevni život ljudi se rješava na entitetskom i kantonalnom nivou.

Kako uopće poboljšati odnose sa Srbijom i Hrvatskom? Vi ste o tome govorili i na Kongresu SDA.

Teško, dok god se među predstavncima BiH redovno nađu oni koji će stati na stranu Hrvatske ili Srbije kada je u pitanju dignitet i interes BiH. To ohrabruje susjede da se prema nama odnose ignorantski i paternalistički. Ipak, na bazi zajedničkog interesa će biti sve češći čvrst stav BH predstavnika.

Nuklearni otpad na Trgovskoj gori ugrožava sve, imovina bh. firmi vrijedna milijarde KM koju pokušava da zadrži Hrvatska pripada firmama iz oba entiteta, desetine miliona koje bi Srbija i Hrvatska svake godine trebale da plaćaju za korištenje vodnih resursa Drine i Buškog jezera bi donijele procvat lokalnih zajednica u kojima žive pretežno Srbi i Hrvati itd. Interes će ujedinjavati bh. nastup prema drugima.

(Bportal.ba/Klix)

Podijeli na društvene mreže!