Istraga o Praljkovoj smrti nije pokazala kako je došao do otrova

Zatvorena je istraga povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka koju je prvog decembra ove godine inicirao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Sudeći prema zaključcima istrage, i dalje nije rasvijetljeno kako je Praljak došao do otrova.
600_1513689823praljak_slobodan

Istragu je vodio Justice Hassan B. Jallow, glavni sudac Gambije i bivši tužilac Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i mehanizma za međunarodne krivične sudove. Njegovi stručni zaključci proslijeđeni su Registraru koji ih je dalje proslijedio relevantnim institucijama u okviru Ujedinjenih naroda.

Kako Jallow navodi, njegov pregled nije pokazao nikakve rupe niti mane u zakonskim okvirima Suda u Hagu, a po pitanju tretiranja pritvorenika u jedinici za pritvor UN-a i prostorijama Suda. Stoga, on ne predlaže nikakve izmjene pravila i propisa Haškog tribunala.

"Pregled pokazuje da su pravni okviri koje su pratili službenici UNDU-a, policajci za sigurnost i drugo osoblje Suda u vezi s postupanjem s gospodinom Praljkom. Kao što je navedeno u mojim zaključcima, bez posebnih obavještajaca i unutar UN-ovih granica standardnih minimalnih pravila za tretiranje pritvorenika, ne postoje mjere koje bi mogle osigurati otkrivanje otrova u bilo kojoj fazi. Bez obzira na to, pregled je ukazao na neke mjere koje bi se mogle poduzeti kako bi se povećala vjerojatnost otkrivanja u budućim slučajevima", naveo je Jallow.

Glavni sudac Gambije preporučio je nekoliko mjera vezanih za pretraživanje pretvorenika, uključujući i njihove sobe, kao i kurseve za obuku osoba za sigurnost. Zatim je preporučio nastavak pružanja medicinske i psihološke pomoći zatvorenicima koji su uključeni u događaje od 29. novembra.

Jallow je istakao kako je nemoguće legalno kupiti kalijev cijanid unutar zatvora, kojeg je Praljak popio u sudnici.

"Kalijev cijanid se može prenijeti u obliku praha ili otopiti u vodi. Količina kalijevog cijanida potrebna za izradu smrtonosne doze iznosi od 200 do 300 miligrama, što je jednako veličini za jednu tabletu", pojasnio je Jallow te dodao kako nije moguće navesti kako je Praljak došao do otrova.

Prema zaključcima Jallowa, kontinuirana krivična istraga pod nizozemskim vlastima mogla bi rasvijetliti kako se otrov našao u Praljkovim rukama.

"Važno je napomenuti na početku da osoblje UNDU-a ili osoblje Međunarodnog suda nije imalo dostupne obavještajne informacije koje bi ukazale na to da je gospodin Praljak posjedovao otrov. Da je takva obavještajna inforamcija bila dostupna, bile bi moguće daljnje invazivne mjere. Međutim, čak i da su takve obavještajne informacije bile dostupna, priroda i količina otrova bili su takvi da je lako mogao ostati neotkriven čak i kroz najzahtjevnije pretrage osoba, stanica i drugih područja. Mala veličina predmeta, ograničenja u pravilima o nametljivim pretraživanjima i priroda opreme za screening dostupne na UNDU i prostorijama MKSJ-a, sve su doprinijeli otežavanju otkrivanja krijumčarenja", smatra Jallow.

Međunarodni krivični sud u Hagu izrazio je duboku zahvalnost sudiji Jallowu te svim drugim stručnjacima koji su sarađivali u procesu istrage Praljkove smrti. Podsjećamo, njihovi stručni zaključci proslijeđeni su nadležnim organima u Ujedinjenim narodima.

(Bportal.ba)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>