INTERVJU Bakir Izetbegović: Stav BiH o Pelješkom mostu je još od 2007. jasan, preko Radončićevih optužbi ne može se preći

BiH je na vrijeme reagirala kada je u pitanju gradnja Palješkog mosta. Predsjedništva BiH se o tome oglasilo 2007. godine. Dakle, reagiralo se odmah čim je počela priča o Pelješkom mostu, kaže Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, u opširnom intervjuu Faktoru.
izetbegovic-bakir

Izetbegović se u razgovoru za Faktor osvrnuo i na najave "deklaracije o djelovanju za opstanak Srba", te govorio o odnosima sa Srbijom i Aleksandrom Vučićem, HDZ-om BiH i Draganom Čovićem, izbornom zakonu, Fahrudinom Radončićem, političkoj sudbini Milorada Dodika...

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, najavio je da će Beograd i Banja Luka uskoro formirati timove stručnjaka koji će raditi na pisanju teksta "zajedničke deklaracije o djelovanju za opstanak Srba". Beogradski pisac Filip David poručio je da mu to "sve liči na neki novi memorandum", poput onog Srpske akademije nauka i umetnosti od prije 30-tak godina, a koji je otvorio vrata zlu u bivšoj Jugoslaviji. Da li su riječi gospodina Dodika previše zloslutne, naročito kada se ima u vidu i njegova dodatna poruka kako će do kraja ovog vijeka RS i Srbija biti jedno, i državno i teritorijalno?

IZETBEGOVIĆ: Da, historijska iskustva s memorandumima i deklaracijama koje se pišu u Beogradu su zaista loša. Šta se želi ovaj put još je nejasno, jer ne znamo sadržaj te najavljene deklaracije. Stižu različite informacije i različite reakcije. Vidjet ćemo, dakle, da li će taj dokument biti namijenjen za amortizovanje reakcija na unutrašnjem planu u Srbiji zbog najave promjene kursa u odnosima s Kosovom ili je zaista riječ o tome što govori gospodin David, ali i drugi. Imajući u vidu sve sukobe kroz koje su narodi Balkana prošli u proteklim decenijama, u kojima su srpske vođe i intelektualci imali centralnu ulogu, najbolji način da se Srbi zaštite jeste da njihovi lideri prestanu sa pravljenjem planova koji ugrožavaju ili potcjenjuju druge.

Šta god da bude, BiH, ali i Bošnjaci, svakako će znati reagovati na pravi način. Loša je poruka to što je najavljeno da će deklaraciju koja se odnosi isključivo na srpski narod usvajati i Narodna skupština RS-a. Entitet RS, kao dio BiH, i njegova skupština, ne pripadaju samo srpskom narodu, nego i Bošnjacima i Hrvatima.

Što se tiče Dodikovih prijetnji, njegovo je da sniva. Nije ni prvi, a vjerovatno neće biti ni posljednji koji ima takve puste snove. BiH je nadživjela i one prije njega, nadživjet će i njega i njegove praunuke.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, istina, nije javno podržao Dodikove riječi, ali ih nije ni osudio. Mnogi smatraju da Dodik samo naglas izgovara ono što Vučić misli. Da li su u pravu?

IZETBEGOVIĆ: Bilo bi bolje da nisu u pravu. Vučić je posljednjih godina promijenio retoriku, šalje pozitivne signale, poziva na dijalog. Uz povremene probleme, odnosi BiH i Srbije, kao i odnosi Bošnjaka i Srba se popravljaju.

To ide jako sporo. Pred nama je još mnogo otvorenih, neriješenih pitanja, kako u odnosima dviju država, tako i u odnosima dvaju naroda. Trebali bismo ih brže rješavati. S politikom kakvu vode Dodik i slični njemu, i s takvom retorikom, to će teško ići i vjerujem da je i Vučić svjestan toga. Dodik je naprosto postao paradigma konflikta, i Vučić mora biti svjestan činjenice da svaki plan koji se pravi sa Dodikom, sam po sebi nosi negativan naboj.

Dodikova agresivnost naročito je izražena otkako su ga SAD stavile na "Crnu listu". Na sve načine blokira reformske procese na nivou BiH, šalje prijeteće poruke Bošnjacima... Do kada će se tolerisati ta njegova rušilačka politika i ima li načina da se ona zaustavi?

IZETBEGOVIĆ: Njegova politika će postupno izgubiti snagu, usporit će se kao mašina kojoj ponestaje goriva, i stati. I pokazat će se da je ono što izgleda kao Dodikova snaga, ustvari bila njegova glavna slabost. A to je nekontrolirana, diktatorska vlast u Republici Srpskoj.

To što novinari pišu šta im se kaže, a bankari daju kredite kome se kaže - sinovima, kumovima i partijskim tajkunima - stvara lažnu sliku moći i uspjeha, a realno stanje stvari se neumoljivo pogoršava. Krediti se ne vraćaju, banke propadaju, fondovi se prezadužuju, Republika Srpska polako tone u dužničko ropstvo. A mediji hvale šefa kao da je sve u redu.

U kompliciranoj Federaciji BiH dijelimo vlast i nema velikih šefova, novinari pišu šta hoće, a bankari daju kredite onima koji će ih vratiti. Zato su prosječna primanja radnika i penzionera 20 posto viša nego u RS-u, zaduženost po glavi stanovnika je duplo manja nego u RS-u, porast ekonomskih parametara duplo veći, a sam Kanton Sarajevo ima jači ekonomski život i akumulaciju od cijele RS.

Posljednjih dana aktualizirana je priča o Pelješkom mostu i SDA se oglasila tim povodom. Zašto se nije ranije reagovalo, tim prije što se znalo za stav Predsjedništva BiH iz 2007. godine?

IZETBEGOVIĆ: BiH je reagirala na vrijeme. Sami spominjete zaključak Predsjedništva BiH iz 2007. godine. Tu je i pismo Radmanovića iz 2009. godine sa veoma jasnim sadržajem. Dakle, reagiralo se odmah čim je počela priča o Pelješkom mostu.

Iz Hrvatske su se oglušili na te stavove i nastavili pripreme za izgradnju mosta, zanemarujući stav BiH da je prije toga potrebno ustvrditi granicu između dvije države na moru. Ne sporimo pravo Hrvatskoj da povezuje svoje teritorije, ali se ni BiH ne smije osporiti pravo da ima pristup otvorenom moru.

Potrebno se vratiti na prvi korak, utvrditi gdje je tačno granica na moru između BiH i Hrvatske, odrediti trasu i širinu plovnog koridora do međunarodnih voda. Nakon toga se trebaju utvrditi konačne tehničke karakteristike samog mosta i gdje bi se taj most, ako ga uopće bude, tačno nalazio. To je stav BiH utvrđen još 2007. godine, koji se nakon toga nije mijenjao.

Odnosi BiH sa Hrvatskom, inače, na površini izgledaju idealno, a ispod toga su nagomilana brojna neriješena pitanja. Još nije definisana međudržavna granica, tu je i Pelješki most, Hrvatska se nije oglasila ni povodom navodne gradnja odlagališta nukleranog otpada uz granicu, tu su i nedobronamjerne izjave predsjednice Hrvatske o navodnom ekstremizmu u BiH... Je li vrijeme da se sa Zagrebom počne otvoreno razgovarati o svim tim pitanjima i da se ubrza njihovo rješavanje?

IZETBEGOVIĆ: Tačno je da sa Hrvatskom imamo dosta neriješenih pitanja. Uz to što ste nabrojali tu su i neki sporazumi koji u Hrvatskoj nikad nisu ratificirani, poput sporazuma o korištenju Luke Ploče. BiH smatra Hrvatsku prijateljskom državom. Slične izjave dolaze i iz Zagreba, ali se onda povlače neki potezi ili daju izjave koje nisu u duhu tih proklamovanih dobrosusjedskih odnosa ili se naprosto ignoriraju decenijama stari zahtjevi Bosne i Hercegovine.

Troši se voda iz Buškog jezera za pokretanje hidroelektrane u Hrvatskoj bez naknade, stotine veoma vrijednih objekata na jadranskoj obali i diljem Hrvatske nikada nisu vraćeni Bosni i Hercegovini, prve se planovi o preusmjeravanju golemih količina vode koja natapa Popovo polje nekim tunelom direktno u Dubrovnik a da se o tome ne obavijesti država BiH, nego samo entitet RS. Pokušavamo da otvoreno razgovaramo, ali hrvatska strana vješto izbjegava konkretne odgovore, kao i formiranje i aktivan angažman u međudržavnim komisijama.

HDZ BiH se oglasio podrškom gradnji Pelješkog mosta. To je samo jedno od pitanja gdje imaju stav suprotan SDA-ovom. Kakvi su trenutno odnosi između SDA i HDZ-a, pa i Vas i Dragana Čovića, s obzirom da ove dvije stranke čine okosnicu vladajuće koalicije?

IZETBEGOVIĆ: Recimo, da bi trebali biti puno bolji, i stranački i personalni. SDA i ja smo se trudili sve vrijeme da odnosi budu iskreniji i bolji. HDZ je izgleda očekivao previše i postao nervozan. Počeli su sa jednostranim istrčavanjima i pritiscima na SDA, a to ne može proći. Koaliciju ćemo sačuvati do kraja mandata, napraviti još poneku reformu i manji iskorak, ali zamah koji smo mogli postići boljom saradnjom će očigledno izostati.

HDZ i Čović posljednjih mjeseci insistiraju na usvajanju novog Izbornog zakona, koji je navodno prijedlog Hrvatsko narodnog sabora. Pri tome se u javnost plasiraju teze kako je to ustvari prijedlog SDA kojim ste ih samo zavukli, bez stvarne namjere da se problem riješi. Šta je stvarna istina u sporenju oko izbornog zakona?

IZETBEGOVIĆ: Pokušavali smo pronaći rješenje na modelu koji je kreirao Stefan Fuelle, vodeći pregovore uime EU prije nekoliko godina. Naravno, nije lako naći rješenje na modelu koji je bio odbijen i iskorišten od opozicije u politikantske, propagandne svrhe.

Radi se i mikro iskoracima koje trebaju prihvatiti strane kako bi se postigao kompromis. Nismo dogovorili ništa, model nije prošao organe SDA, a HDZ je uzeo velike makaze, isjekao dijelove koji mu se ne sviđaju, na prvom mjestu implementaciju presude Sejdić-Finci, uveo opštine sa dvotrećinskom hrvatskom većinom kao kriterij, a onda izrekao u javnosti neistinu da je to ustvari model SDA. Slično su postupili i kod pregovora o Mostaru, nefer i nepametno.

HDZ se, inače, koristeći HNS kao instrument, nametnuo kao jedini tumač interesa Hrvata u BiH. Činjenica je da su Hrvati u BiH jedini narod na Balkanu koji nema političku alternativu. Očekujete li da bi do izbora izbora 2018. mogla biti profilirana još neka politička opcija koja zastupa interese Hrvata i kako tumačite uporno nastojanje HDZ-a da građanski orijentisanim strankama oduzme pravo da govore o interesima Hrvata?

IZETBEGOVIĆ: Takva homogenizacija nije prirodna i vjerovatno neće još dugo potrajati. Alternativa, mogućnost izbora, prirodna je stvar i prije ili kasnije će se desiti. A to što HDZ želi da nametne pravila igre i kriterije svakome, to očigledno neće proći. Sve nas je već zamorio pokušajima da manjina većini nametne volju i ostvari i više od onoga što predviđa konstitutivnost naroda. Umorila nas je i mantra o ugroženosti Hrvata u BiH koja nema utemeljenja i koristi se upravo za konsolidaciju vlasti jedne stranke i jednog čovjeka.

Prije nekoliko dana imali ste sastanak sa Marinkom Pejićem, predsjednikom Hrvatskog narodnog vijeća. Da li ste tom prilikom razgovarali i tome?

IZETBEGOVIĆ: To nije bila tema sastanka, ali su se gospodin Pejić i ostali požalili na politiku HDZ koja je zaboravila Hrvate u Sarajevu, Tuzli, posebno u Republici Srpskoj. Oni smatraju da je neophodno raditi na konkretnijem približavanju Bošnjaka i Hrvata, jer polovina hrvatskog korpusa u BiH živi izmiješana sa Bošnjacima.

Iz SDA je najavljeno da će ponuditi svoj prijedlog izbornog zakona. Šta će biti glavni principi i elementi tog prijedloga i kada se on može očekivati?

IZETBEGOVIĆ: Sve sam manje optimista da u ovakvoj atmosferi možemo ponuditi rješenje koje ima šansu da bude prihvaćeno. Mi ne možemo ignorisati implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Sejdić-Finci, ne možemo ponuditi rješenje koje ignoriše Ustav Federacije BiH, moramo poštovati popis iz 1991. jer Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije implementiran u cijelosti. To će sadržavati prijedlog SDA. A to vrlo vjerovatno neće zadovoljiti HDZ, tako da ćemo teško dobiti novi izborni zakon.

Konflikt između Vas i Fahrudina Radončić sve je žešći. Preciznije, sve su jači napadi Radončića i njegovih medija na Vas. Očito, Radončić se vratio na "stare staze" i konstantno Vas optužuje da stojite iza procesa koji se vodi protiv njega. Koliko ima istine u tim optužbama?

IZETBEGOVIĆ: Nema tu konflikta. Tu je riječ o brutalnim, konstantnim, neutemljenim napadima na mene. Poseban bezobrazluk i glupost je tvrdnja da ja stojim iza procesa koji se odvijaju u Sarajevu i Prištini i koji angažuje stotine profesionalnih domaćih i međunarodnih istražitelja, eksperata, tužilaca i sudija, kao i stotine svjedoka i masu materijalnih dokaza. Radončić vrijeđa inteligenciju ljudi, a naročito onih koji se razumiju u krivično pravo, sa tvrdnjama da mu se namješta.

On nema prave odgovore i zato se služi djetinjastom taktikom prebacivanja krivice, pa ko povjeruje-povjeruje. Optužuje druge ljude za ono što, u stvari, on sam radi. Kada njega optuže za uticaj na pravosuđe, on optuži druge da to rade, kada se istražuje da li je on umiješan u neko ubistvo, on opet optuži druge kako naručuju ubistva i tako do u nedogled.

Na bedastoće koje govori i piše o meni sam prestao reagovati, jer smatram da je valjda već svima jasno o čemu je tu riječ. Ono što je novo, i što je opasno, su Radončićeve optužbe da su Bošnjaci počeli rat i da su predsjednik Alija Izetbegović i Armija BiH krivi za početak rata. Preko takvih stvari se ne smije preći.

Postoji li navodna državna mafija, na kojoj Avaz uporno insistira, kao i pet bošnjačkih porodica koje vladaju Bosnom i Hercegovinom?

IZETBEGOVIĆ: Ne postoji, ali bi mogla nastati ako se ostvare ambicije o kojima zorno svjedoče dojučerašnji Radončićevi prijatelji i bliski saradnici. Riječ je o osobama koje ga dobro poznaju i koje su dokumentovale njegova nedjela, od kojih su neka pretočena i u knjigu.

Jedan od termina iz Avazove kuhinje je i "stvaranje fildžan države". Ko se sjeća zna da je taj slogan smislila propagandna mašinerija Riste Đoge na Palama početkom rata. Da li je ta "fildžan država" cilj SDA i, ako nije, kome odgovara da se na tom sloganu istrajava?

IZETBEGOVIĆ: Dobro ste primijetili da je taj termin "fildžan država" nastao upravo u propagandnoj kuhinji velikosrpske ideologije. Ako Radončić istrajava na njemu, onda to mnogo toga govori, pogotovo ako se to stavi u kontekst njegovih tvrdnji da su Bošnjaci počeli rat. Istrajavanje na tom sloganu odgovara onima koji hoće da izjednače rušitelje BiH sa onima koji brane, grade i čuvaju BiH.

Što se, pak, tiče nas iz SDA predvođenih u to vrijeme Alijom Izetbegovićem, mi smo odbili sve ponude međunarodnog faktora za podjelu zemlje, izdržali sve vojne pritiske udruženog agresora, pristali na nepravedan mir i izvukli najviše što se moglo u takvim nepovoljnim okolnostima kako bismo sačuvali jedinstvo ove zemlje.
Zato je zaista cinično, pa i perverzno, glavne branioce Bosne i Hercegovine optuživati za planove podjele zemlje. Sva naša politika od osnivanja SDA može stati u par riječi: očuvanje i unapređenje države Bosne i Hercegovine.

U javnosti se često postavljalo pitanje zašto se SDA nije precizno odredila prema hapšenju generalnog sekretara Stranke Amira Zukića. Zukić je nedavno pušten iz pritvora. Hoće li biti vraćen na poziciju generalnog sekretara SDA?

IZETBEGOVIĆ: SDA se precizno odredila – niko nije kriv dok se suprotno ne dokaže. Amir Zukić je sada na slobodi i imat će priliku da dokaže svoju nevinost. Ukoliko je potvrdi, bit će vraćen na poziciju generalnog sekretara.

Nakon, kako je u javnosti predstavljeno, burnog razlaza sa Senadom Šepićem, Sadikom Ahmetovićem i Salkom Sokolovićem, odnosi unutar SDA su se, čini se, stabilizovali. Kakvo je, zaista, trenutno stanje u SDA, da li je riješen problem u Srebrenici, kakav je status Šemsudina Mehmedovića?

IZETBEGOVIĆ: Problem u Srebrenici je riješen, stanje u stranci je smireno, sa Šemsudinom Mehmedovićem se čujem i sretnem, cijenim da se neće ponoviti nesporazumi koje smo s njim imali.

Naravno, SDA je velika stranka, a u velikoj stranci, kao u velikoj porodici, uvijek ima problema. I bit će turbulencija i nezadovoljstava ponovo kad se budu pravile izborne liste, ali je SDA u stanju da sve te probleme prevaziđe.

Iako do izbora ima više od godine, da li se u SDA već razgovara o tome ko bi mogao biti kandidat za bošnjačkog člana Predsjendištva BiH i kada će biti poznato ime?

IZETBEGOVIĆ: Odluku o tome ćemo donijeti najvjerovatnije u proljeće 2018. godine.

(Bportal.ba/Faktor)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>