I Sloveniji se smučilo hrvatsko glumljenje sile

Hrvatska politika glumljenja regionalne sile nailazi na sve veći otpor u susjednim zemljama. Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila podršku Evropske komisije za odbranu svojih prava u pogledu pristupa otvorenom moru, te nakon što je Mađarska blokirala prijem Hrvatske u OECD, međunarodnu organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj, sada je i prvi čovjek slovenačke diplomatije pozvao na zauzimanje oštrijeg kursa prema svom istočnom susjedu.

600_1500668950Karl-Erjavec

Piše: Elis Bektaš

Hrvatska politika glumljenja regionalne sile nailazi na sve veći otpor u susjednim zemljama. Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila podršku Evropske komisije za odbranu svojih prava u pogledu pristupa otvorenom moru, te nakon što je Mađarska blokirala prijem Hrvatske u OECD, međunarodnu organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj, sada je i prvi čovjek slovenačke diplomatije pozvao na zauzimanje oštrijeg kursa prema svom istočnom susjedu.

Slovenački ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u utorak da je došlo vrijeme za "odlučnu vanjsku politiku prema Hrvatskoj" te da ga čude kritike opozicionih političara zbog navodnog pomanjkanja diplomatskog takta, premda i opozicija čvrsto stoji na stanovištu da se arbitražna presuda o granici sa Hrvatskom mora sprovesti. "Govore da svoja stajališta moram izražavati s više diplomatske spremnosti, ali to smo činili proteklih 26 godina i vidimo kamo smo stigli", kazao je Erjavec novinarima, naglašavajući svoje nezadovoljstvo što je pitanje granice i dalje otvoreno.

"Mislim da je došlo vrijeme za odlučnu vanjsku politiku. Naša odluka da zaustavimo postupak uključenja Hrvatske u OECD bila je ispravna. Onaj tko ne poštuje međunarodno pravo i odluke sudova ne ispunjava uvjete za OECD. To nije stvar diplomacije, to je pitanje činjenica", rekao je Erjavec za agenciju Hina, istovremeno priznajući da nije bio oduševljen pokušajima premijera Cerara da uspostavi dijalog sa hrvatskim premijerom Plenkovićem, koji smatra da arbitraža nije obavezujuća za Hrvatsku. "Mislim da je i prvi sastanak našeg premijera s hrvatskim premijerom bio greška. Plenković nije iskren sagovornik", kazao je slovenački ministar, na taj način signalizirajući da do drugog sastanka dvojice premijera neće doći, uprkos nastojanjima da se on upriliči.

Da je pitanje razgraničenja sa Hrvatskom jedno od gorućih na slovenačkoj političkoj sceni, potvrđuje i zakazivanje zatvorene sjednice na kojoj će se razmatrati spremnost slovenačke vojske da sprovede arbitražnu presudu o granici u Piranskom zalivu. Premda je slovenački premijer Cerar tražio otkazivanje te sjednice, smatrajući da je ona "potpuno neprimjerena" te da šalje pogrešne signale o Sloveniji koja do rješenja želi doći "na miran način", opozicioni predsjednik parlamentarnog odbora za pitanja odbrane Žan Mahnič tvrdi da će se sjednica ipak održati i da je "rasprava o spremnosti vojske na krizu uz moguću primjenu arbitražne komisije sasvim legitimna".

Zanimljivo je da zvanični Zagreb na šamare iz Ljubljane i Budimpešte odgovara znatno pomirljivije nego na kritike iz Bosne i Hercegovine. Takva snishodljivost prema sjevernom i zapadnom susjedu, odnosno ohola nadmenost prema istočnim susjedima (ne treba zaboraviti ni otvorene sporove sa Crnom Gorom i Srbijom), pokazuju da Zagreb nije u stanju načiniti otklon od mitomanske percepcije vlastite uloge u regionu. Dok se sporovi sa Slovenijom i Mađarskom tretiraju kao prevashodno ekonomski nesporazumi između kršćanske sabraće, dotle se konflikti sa BiH, Crnom Gorom i Srbijom doživljavaju kao ispunjavanje svete misije odbrane "europskih vrijednosti".

Takav stav Hrvatske sve joj češće u središtu Evropske unije donosi status problematične i konfliktne države, a takvoj atribuciji znatno doprinosi i to što je igla na povijesnom kompasu u Zagrebu totalno podivljala i što Hrvatska krupnim koracima gazi u svoju problematičnu, fašizmom, genocidom i državnim terorizmom obilježenu prošlost.

(Bportal.ba)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>