BiH Vijesti

Hoće li Hrvatska snositi sankcije zbog tumačenja “duha Dejtona” na štetu slova Dejtona

Otvoreno i agresivno miješanje Republike Hrvatske na čelu sa premijerom Andrejom Plenkovićem u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, pod izgovorom izbora Željka Komšića na mjesto člana Predsjedništva BiH, poprimolo je, po mišljenju mnogih, razmjere diplomatskog skandala i nedopustivog odnosa jedne države prema drugoj suverenoj državi.

Politički vrh Republike Hrvatske samoinicijativno je krenuo u kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma negirajući izbornu volju bh.građana, odnosno izborni proces koji je definiran upravo Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom na čije se poštivanje Republika Hrvatska, kao potpisnica sporazuma, a ne njegov bilo kakav “jamac”, obavezala.

Paradokslano je da se politički vrh Hrvatske poziva na takozvani “duh Dejtona”, pri čemu grubo krši slovo Dejtona, i ugrožava sporazum koji ima međunarodnu snagu. Republika Hrvatska se tim potezima još jednom svrstala u red onih država koje ne poštuju međunarodne sporazume. Ostaje međutim nejasno, da li će Hrvatska snositi bilo kakve sankcije upravo zbog toga što je slovu jednog međunarodnog sporazuma pretpostavila naširoko tumačeni “duh sporazuma”, jer ono što je potpisano ne može biti predmetom proizvoljnih tumačenja.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Husnija Kamberović u razgovoru za Vijesti.ba kazao je da se radi o kontinuitetu politike HDZ prema Bosni i Hercegovini, za koju očito hrvatski premijer traži podršku u Evropi i vidimo da koristi svaki skup u EU da na dnevni red stavi pitanje izbora u BiH.

“Očito je da naša zemlja postaje Plenkovićeva opsesija. Žao mi je da on kao iskusan diplomata takvim djelovanjem umanjuje kredibilnost Hrvatske u Evropskoj uniji. Prisjetimo se samo kako Hrvatska nije dobila podršku Evrope u konfrontaciji sa Srbijom prilikom otvaranja pojedinih poglavlja u pregovorima, što je, zapravo, bilo ponižavanje jedne članice EU. Čini mi se da sada ovakvim djelovanjem prema Bosni i Hercegovini Plenković više srozava položaj Hrvatske nego što može promijeniti stanje na izborima u Bosni i Hercegovini. Ali, to je već pitanje za hrvatske građane, a ne građane Bosne i Hercegovine“, kazao je Kamberović.

Ugledni profesor na Sveučilištu u Zagrebu Zoran Pusić smatra da bi se Plenković trebao suzdržavati da daje savjete BiH, jer to neće doprinijeti boljim odnosima, naročito gledajući povijest odnosa dviju zemalja, gdje su se hrvatski poilitički zvaničnici vrlo često prema BiH ponašali pokroviteljski, kao da oni trebaju određivati šta će se u toj zemlji događati, te dodaje da je to krajnje loša politika koja podilazi političkom naslijeđu Franje Tuđmana.

Prema njegovim riječima, diplomatska ofanziva hrvatskih zvaničnika neće naškoditi BiH, već će nanijeti veću štetu samoj Hrvatskoj, jer je prikazuje kao zemlju koja se u nekim stvarima “postavlja neiskreno prema susjedu koji zaslužuje svu moguću političku pomoć na svom putu ka EU, jer je zemlja koja je uistinu mnogo toga teškoga prepatila”.

“Zašto to rade? Postoji vjerojatno više objašnjenja, ali prvo koje čovjeku pada napamet je ona nesretna politika koja je počela sa HDZ-om i Franjom Tuđmanom, osnivanjem Herceg-Bosne i očiglednim nastojanjima i planovima, a u krajnjoj mjeri i pokušajem njihove realizacije da se BiH podijeli, uz bezbrojne tvrdnje da – ako nije mogla opstati Jugoslavija – ne može ni BiH – zaključuje Pusić u razgovoru za Vijesti.ba.

Predsjednik Asocijacije Kruga 99 Adil Kulenović ističe da se ne radi o pokuj bahatosti Republike Hrvatske.

“Zvanični Zagreb diplomatskom ofanzivom, pod krinkom zaštite Hrvata u BiH, namjerava realizirati početne ciljeve udruženog zločinačkog poduhvata – prisvajanje dijelova teritorije BiH – upozorava Kulenović.

Napominje da je ovakvim nastojanjima hrvatske politike potrebno puno ozbiljnije posvetiti pažnju.

– Ovdje ne mislim samo na aktere bh. političke scene, već i na međunarodne faktore i vjerujem da će odgovorni subjekti međunarodne zajednice, uključujući tu i SAD, na odgovarajući način reagovati kako bi u ovom dijelu svijeta osigurali mir i stabilnost – dodaje Kulenović.

Podsjeća da je i na izborima 2014. godine, kada je za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabran lider HDZ-a BiH Dragan Čović, na snazi bio isti Izborni zakon BiH kao i na ovogodišnjim oktobarskim izborima, na kojima je ubjedljivu pobjedu odnio Komšić.

– Naravno, tada nije bilo, a nije se ni očekivala ikakva reakcija zvanične Hrvatske – kaže Kulenović.

Potcrtava da naročito treba proanalizirati zašto se Hrvatska miješa u unutrašnja pitanja BiH, mimo svih diplomatskih običaja, pa čak i po cijenu da u okvirima EU, odnosno uopšte diplomatske zajednice bude okarakterisana zemljom koja se ponaša u suprotnosti s elementarnim principima međunarodne komunikacije.

Agresivna politika Zagreba prema Bosni i Hercegovini može ohrabriti Beograd u sličnim nastojanjima, mišljenja je predsjednik SDA Sandžaka i Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejman Ugljanin.

– Mislim da oni nisu dovoljno ili pravilno informisani, jer su pismeni i obrazovani ljudi, znaju ta diplomatska pravila i znaju šta znači miješanje u unutrašnja pitanja susjednih država – poručuje Ugljanin.

Naglašava kako će Hrvati u BiH zasigurno biti i ostati čvrsta karika u dobrim odnosima BiH, kao suverene države, a sutra i članice EU i NATO-a, i Hrvatske.

Međutim, dodaje, ovakvi potezi zvaničnog Zagreba mogli bi da ohrabre slične težnje i Beograda, što bi predstavljalo opasnost da to ne postane uobičajena praksa. Ipak mišljenja je da Evropska unija takav odnos prema Bosni i Hercegovini neće dopustiti.

Sa druge strane iz Evropskog vijeća više puta ukazano Hrvatskoj da se ne miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i da oni smatraju kako je izbor Komšića legalan, te da su izbori u Bosni i Hercegovini bili fer i pošteni.

(Bportal/Vijesti.ba)

Podijeli na društvene mreže!