Izdvojeno Izdvojeno

HDZ se predomislio, sada im odgovara popis iz ‘91.

HDZ-u su iznenada rezultati popisa stanovništva iz 1991. postali kredibilni za raspodjelu pozicija u vlasti. Za razliku od raspodjele mjesta u Domu naroda FBiH, kada su insistirali da se ona vrši po popisu iz 2013, etnička struktura državnih službenika u FBiH bi, vjeruju, trebala biti zasnovana na rezultatima popisa iz 1991.

Nezavisno o činjenici da je takav odnos neprincipijelan i ukazuje na selektivnu primjenu ustavnih odredbi po principu “švedskog stola”, nije sporno tražiti raspodjelu pozicija po popisu iz 1991. godine. Međutim, sporno je manipulirati tim podacima zarad jačanja pregovaračke pozicije uoči razgovora o formiranju federalne vlasti.

HDZ-ovo zvanično medijsko glasilo, u javnosti poznatije i kao Večernji list, ukazalo je na “teško kršenje odredbi Ustava FBiH o broju zaposlenih po popisu iz 1991. godine”. Da je prisutna “diskriminacija u FBiH”, potkrepljuju tezom da je “u čak 33 institucije Hrvata manje od propisanog broja” te da “u pet nema nijednoga”.

Prema podacima popisa stanovništva iz 1991. godine, od ukupnog stanovništva koje je živjelo na prostoru današnjeg entiteta FBiH, njih 21,85 posto se izjasnilo kao Hrvati. S druge strane, prema podacima Agencije za državnu službu FBiH, zaključno sa 7. junom ove godine, u institucijama čiji je osnivač FBiH zaposleno je 2.360 državnih službenika, a od tog broja 577 su Hrvati, odnosno 24,45 posto. Dakle, procentualno učešće Hrvata u ukupnom broju zaposlenih državnih službenika na federalnom nivou više je nego učešće u ukupnom broju stanovnika po popisu iz 1991, a naročito po popisu iz 2013. godine.

Hrvati naročito vole rukovodeće pozicije. Od 231 u institucijama čiji je osnivač FBiH, “zauzeli” su njih 68, odnosno 29,44 posto.

S obzirom na to da im računanje procenata nije naročito drago, naročito ukoliko ne ide u prilog zastupanoj tezi, Večernji list navodi i konkretne institucije u kojima, kako kažu, nema niti jednog zaposlenog Hrvata.

– Nijednog nema u Uredu potpredsjednika FBiH, u Arhivu FBiH, Odboru državne službe za žalbe FBiH i Komisiji za koncesije te Kazneno-popravnom zavodu otvorenog tipa Bihać – pobrojano je u tekstu.

Sporno je, dakle, što niti jedan od tri državna službenika u Arhivu FBiH nije Hrvat, baš kao što niti jedan od ukupno dva u Odboru državne službe za žalbe FBiH ili niti jedan od također samo dva u Komisiji za koncesije FBiH. Konstatacija o nepostojanju Hrvata u Kazneno-popravnom zavodu otvorenog tipa Bihać nije tačna, s obzirom na to da poziciju zamjenika direktora obnaša službenik koji pripada upravo tom narodu. Također nije tačna konstatacija da nema državnih službenika Hrvata u Uredu potpredsjednika FBiH. Od ukupno četiri, jedna je državna službenica hrvatske nacionalnosti.

U 14 institucija, tvrde, ima samo po jedan Hrvat. Analogno logici koju zastupa HDZ, u Uredu predsjednika FBiH nema niti jedan zaposleni Bošnjak, dok je, primjera radi, samo jedan zaposlen u Kazneno-popravnom zavodu Tomislavgrad. Zanimljivo je, primjera radi, da je od 36 državnih službenika zaposlenih u Federalnom agromediteranskom zavodu samo jedan Bošnjak. Svi ostali su Hrvati. U Federalnom ministarstvu poduzetništva, razvoja i obrta su od ukupno 22 državna službenika njih 11 Hrvati, dok je Bošnjaka, kao većinskog naroda u FBiH, tek sedam.

U 33 institucije je broj zaposlenih Hrvata, konstatiraju, manji od propisanog. Tačan broj je 29. S druge strane, nekako je iz teksta “ispala” činjenica da je u 30 institucija procentualno učešće Hrvata mnogo veće od propisanog.

Diskriminirani su Hrvati, tvrde, i u institucijama čiji su osnivači kantoni u FBiH. Od ukupno 2.353, koliko ih je zaključno sa 6. junom ove godine evidentirano u bazi Agencije za državnu službu FBiH, zaposlena su 503 Hrvata, odnosno 21,38 posto od ukupnog broja. Međutim, propustili su spomenuti, vjerovatno sasvim slučajno, da u ovoj brojci ne učestvuju zaposleni državni službenici iz Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona, koji su donijeli vlastite zakone o državnoj službi. Nije teško pretpostaviti da bi zbirom službenika iza ova dva kantona procentualno učešće Hrvata bilo mnogo više u odnosu na procentualno učešće u ukupnom broju stanovnika, pa i po popisu iz 1991. godine.

Još je zanimljivija etnička struktura rukovodećih državnih službenika. Čak i bez podataka iz Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona, tradicionalnih HDZ-ovih bastiona, čak 29,52 posto rukovodećih državnih službenika u institucijama čiji su osnivači kantoni su Hrvati, što se nikako ne uklapa u pokušaj stvaranja percepcije o diskriminaciji tog naroda.

S obzirom na to da im statistika ponovo nije bila naklonjena, kao dokaz diskriminacije Hrvata navode konstataciju da u Vladi Kantona Sarajevo nema niti jedan Hrvat. Ova konstatacija bi bila tačna da je mjerilo etničke pripadnosti, u konkretnom slučaju hrvatskom narodu, članska kartica HDZ-a, što je uobičajeni model po kojem zvaničnici i simpatizeri te stranke “mjere hrvatstvo”. Ukoliko već postoji potreba da se istakne kantonalna vlada bez prisustva predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, a kao dokaz majoriziranosti bilo koga, to je definitivno ona u Zapadnohercegovačkom kantonu, u kojoj nije bilo mjesta za bilo koga ko ne pripada hrvatskom narodu ili HDZ-u BiH.

Pokušaji nametanja teze o diskriminaciji Hrvata u institucijama u FBiH uvertira je za pregovore o formiranju federalne vlasti, ali i za izmjene izbornog zakonodavstva, u okviru kojih zvaničnici HDZ-a također nameću tezu, nepotkrijepljenu činjenicama, o navodnoj ugroženosti Hrvata, što se nerijetko interpretira kao “ugroženost” HDZ-a i partikularnih interesa te stranke.

(Bportal / Faktor)

Podijeli na društvene mreže!