Haški dokazi pokazali da je Hrvatska uplatila milione HVO-u

Maratonski postupak šestorici visokorangiranih službenika Herceg-Bosne pred Haškim tribunalom pokazao je kako je Hrvatska finansirala snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO) za vrijeme sukoba s Armijom BiH (ABiH).

5a0208d8-5b70-4d2f-83e7-7c150a0a0a7e-hag-sestorka-cms-previewOrg

Bivši ministar odbrane Hrvatske Gojko Šušak je 15. novembra 1993. godine pisao finansijskom odjelu svog ministarstva te zahtijevao da pošalju novac Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni (HZHB), koja je u to vrijeme bila nepriznat entitet u BiH.

“Odobravam izdavanje pozajmice Hrvatskom vijeću obrane HZHB-a, odsjeku za odbranu Mostara u iznosu oko 11 miliona hrvatskih dinara”, naredio je Šušak.

Kako stoji u naredbi, novac se trebao prebaciti odmah na žiro račun “Privredne banke” Zagreb, koja će isti iznos prebaciti HVO-u.

Ovaj dokument pokazuje kako je Hrvatska djelimično finansirala ratne pohode HZHB-a i HVO-a za vrijeme trajanja sukoba s Armijom BiH, između oktobra 1992. i marta 1994. godine.

U sudskom spisu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), ovaj dokument nalazi se pod nazivom “P06673” u predmetu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milovoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.

U maju 2013., Haški tribunal ih je oglasio krivim za zločine protiv čovječnosti i osudio na ukupno 111 godina zatvora.

U presudi, Sudsko vijeće ja zaključilo da je pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, skupa s ministrom Šuškom, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio kreiranje “hrvatskog entiteta”, a koji bi pratio granice nekadašnje hrvatske banovine.

Udruženi zločinački poduhvat je sproveden s ciljem da se Herceg-Bosna “ili pripoji Hrvatskoj u slučaju raspada BiH” ili da ostane unutar BiH s “bliskim vezama s Hrvatskom”.

U drugim slučajevima pred Haškim tribunalom, također je zaključeno da je Hrvatska imala “sveukupnu” ili “operativnu” kontrolu nad snagama HVO-a u BiH.

Sud je također zaključio da je sukob u BiH bio međunarodnog karaktera, zbog učešća Hrvatske. Ovu činjenicu je službeni Zagreb više puta nastojao osporiti.

Šestorica optuženika za zločine u Herceg-Bosni trenutno očekuju izricanje konačne presude, koja je zakazana za srijedu, 29. novembar.

Prema dokazima koji su uvedeni u spis, stoji da je Hrvatska finansirala HVO tokom sukoba između oktobra 1992. i marta 1994. godine.

U jednom od dokaza navedeno je da je iz budžeta Hrvatske novac prebačen “Privrednoj banci” Zagreb, koja je zatim sredstva prebacila HVO-u. Nakon rata, “Privredna banka” je komercijalizirana i sada nosi naziv “Banka Intesa”.

Dokument pokazuje kako je Šušak naredio da se odobre milioni hrvatskih dinara na račun koji je HVO otvorio u “Privrednoj banci” u hrvatskom gradu Opuzenu, koji se nalazi na tek nekoliko kilometara od BiH.

Od septembra 1992., kada je račun otvoren, do oktobra 1993., hrvatske vlasti su odobrile 15 većih isplata. Svaka odobrena uplata iznosila je 83 miliona dinara, što bi iznosilo oko 400.000 današnjih konvertibilnih maraka.

Sveukupne transakcije iznosile su oko 16 miliona maraka, i kako je navedeno, korištene su za finansiranje sukoba protiv Armije BiH.

Osobe kojima je bilo odobreno da podižu novac bili su premijer Herceg-Bosne Jadranko Prlić, te Neven Tomić i Željko Bandić iz finansijskog odjela Vlade HZHB.

Isplate u Opuzen, Imotski i Ljubuški

Haški tribunal također je u posjedu dokumenata koji pokazuju kako su službenici Herceg-Bosne prelazili granicu u Hrvatsku i podizali novac.

“Privredna banka” Opuzen također je imala i drugi račun HVO-a za uplate u stranim valutama. Hrvatska je dva puta vršila uplate na ovaj račun – 20. oktobra i 30. novembra 1992. godine – svaka u iznosu od oko milion njemačkih maraka.

Sveukupno, Haški sud ima dokaze o pet računa koji je HVO otvorila – u ispostavama “Privredne banke” u Opuzenu te Imotskom, kao i u Ljubuškom u BiH. Hrvatske vlasti su prebacivale više miliona i na račune u Imotski i Ljubuški.

Sudski dokaz “P00910” pokazuje kako su plate za jedinice HVO-a isplaćivane iz Hrvatske. U ovom dokumentu, koji datira od 15. decembra 1992. godine, Šušak je naredio da se 306.909.700 dinara – oko milion i po današnjih maraka – prebaci jedinici HVO-a “Bruno Bušić”.

Drugi dokument, pod nazivom “P04876”, pokazuje kako je komandant Osuđeničkog bataljona HVO-a Mladen Naletilić u septembru 1993. tražio od Šuška kupovinu 12 automatskih pušaka s prigušivačima. U svom zahtjevu, Naletilić navodi da se transakcija treba zavesti kao posudba i zaključio je s riječima da bi bio “zahvalan”.

Haški tribunal je Naletilića osudio na 20 godina zatvora zbog zločina u Mostaru.

Bez obzira na ove dokaze, koji su javno dostupni u Haagu, hrvatski političari odbijaju da prihvate ulogu svoje zemlje u ratu u BiH.

Stručnjak koji je pregledao dokumente Herceg-Bosne u predmetima u Haagu, a koji je pristao da govori za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) pod uslovom da mu se zaštiti identitet, kaže da postoji bezbroj dokaza koji potvrđuju ulogu Hrvatske u BiH.

“Neki hrvatski službenici negiraju da su Tuđman, Šušak i general Janko Bobetko davali naredbe i finansirali HVO u cilju otimanja teritorija BiH. Međutim, oni uvijek daju uopštene izjave, ne smiju se baviti detaljima, jer znaju da postoje jasni dokazi”, rekao je on.

Prema riječima ovog stručnjaka, jasno je da je kroz finansiranje HVO-a Hrvatska osiguravala veliku kontrolu nad vojnim snagama.

“Onaj ko plaća, taj i određuje pravac djelovanja”, zaključio je on.

(Bportal.ba/Detektor/Birn)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>