Magazin Magazin Život

FOTO Muzej zločina protiv čovječnosti: Svjedok svim budućim ratovima

Hiljade i hiljade utisaka napisanih na papirićima na različitim jezicima i pismima, okačenih u ‘Sobi sa porukama’ u Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 u Sarajevu, osuđuju zločine počinjene u Bosni i Hercegovini tokom rata i ukazuju na zlo koje je taj rat donio. Ni jedna od njih ne poziva na osvetu.

Razgovarala: Alma Zukanović

Iako muzejska građa svjedoči o genocidu, ubistvima, torturama, mučenju, silovanju i zlostavljanju muškaraca, glavna svrha njegovog postojanja je da pozove sve građane na istinu, suživot i pomirenje, ali povrh svega da upozori posjetitelje na loše iskustvo kroz koje je prošao bosanskohercegovački narod i iz kojeg bi mogli vidjeti kako će izgledati svi ratovi u budućnosti.

Osnivač Muzeja Jasmin Mešković kazao je za Fenu da je to projekt “kulture sjećanja” koji na vjerodostojan, simboličan i slikovit način prikazuje razmjere počinjenih zločina, kao i karakter rata u Bosni i Hercegovini.

Ističe da Muzej obiluje bogatom arhivskom građom, a da posjetnice najviše potresaju priče o predmetima koji su pronađeni kod ubijenih i govore o njihovim posljednjim trenucima.

Jedan od upečatljivijih eksponata su sako i hlače bivšeg predsjednika Stranke demokratske akcije i bivšeg člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića koje je nosio tokom zatočeništva u logorima u Sremskoj Mitrovici i logoru Batajnica kod Beograda.

– Odijelo nam je donirala Sulejmanova supruga Jasminka, kao i njegovu sliku u tom odijelu koja je također eksponat. Kazala nam je da je Tihić privatno vrlo malo razgovarao o vremenu koje je proveo u logoru i da je samo u rijetkim trenucima spominjao da su ga tukli – kazao je Mešković.

Za odijelo je saznao od bivšeg oficira Jugoslovenske narodne armije Ševčeta Bibuljice koji je zajedno sa Tihićem bio zatočen u logorima, a za kojeg Mešković kaže da je prilično propatio, jer je bio i seksualno zlostavljan.

Ali Bibuljicina nesreća se ne završava izlaskom iz logora. Krajem rata, kada je krenuo na pijacu, od granate mu je poginuo sin, čije cipelice u Muzeju svjedoče o tom zločinu. Bibuljica je donirao i krvavu poderanu plavu majicu koju je nosio tokom logorskih dana, a prvi je eksponat koji posjetitelji vide tokom obilaska Muzeja.

Mešković je istakao da je nedavno u Sapni kod Zvornika iskopao novi eksponat dva metra dug rep rakete “luna”, koja je inače oko devet metara, zbog čega je i dobila popularan naziv “autobus” jer ima domet od 68 kilometara.

Kaže da je raketa pripadala vojsci JNA, namijenjena za uništavanje velikih vojnih ciljeva, ali da je agresor tokom rata koristio za ubijanje civilnog stanovništva.

– ‘Luna’ je sa lica zemlje izbrisala nekoliko bh. sela, a ovih 2.500 kg metala ispaljeno je 1993. godine na Sapnu. Oni koji su uspjeli ostati živi kažu da je to ličilo na ‘sudnji dan’ – kazao je Mešković.

Naglasio je da je zadovoljan posjetom, ali je izrazio žaljenje što Muzej posjećuje vrlo malo Bosanaca i Hercegovaca, te da su to uglavnom strani turisti.

U sastavu muzeja su, između ostalog, i arhiv i izložba Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i prostori koji govore o zločinima protiv čovječnosti, logorima, zločinima počinjenim nad djecom, masovnim grobnicama, genocidu u Srebrenici, te video izjave i svjedočenja žrtava, kao i projekcije filmova – “Rat u Bosni i Hercegovini”, “Gradovi pod opsadom”, “Njihovim očima (Svjedoci pravde)”, “Kraj nekažnjivosti – Seksualno nasilje pred Tribunalom”, “Zločin pred Tribunalom” (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad) i “Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom”.

Na samom ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na području Bosne i Hercegovine, kao i samica u kojoj su prikazane sve strahote kroz koje su prolazili logoraši.

Mešković ističe da svako u Muzej može donijeti pismo, predmet ili priču iz rata koju će oni sa zadovoljstvom prihvatiti i predstaviti, jer želi da Muzej prije svega ima edukativnu funkciju kako bi mlade generacije koje dolaze znale šta se to desilo u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

(Bportal.ba/Fena)

Podijeli na društvene mreže!