Drastično smanjen pčelinji fond: Sve manje meda u košnicama u TK

U posljednje tri godine pčelari u našoj zemlji u sve su težoj situaciji, a vremenske neprilike koje s godinama postaju sve izvjesnije i češće… drastično su smanjile pčelinji fond. Predhodne zime pretrpljeni su najveći gubici do sada, a razlog ne leži samo u prirodi, već i u samim pčelarima.
kosnice

„Bilo je to veliko iskušenje za pčelare da pripreme pčele poslije teškog prošlogodišnjeg ljeta. Bilo je loše ljeto nije bilo meda do šestog mjeseca, pčelinja društva su jedva i dotle došla, ako se nije o njima vodilo dovoljno računa i onda kada je bio med, pošto je to smanjena količina prinosa, pčelari koji su bili neodgovorni uzeli su previše od pčela, nisu im dovoljno vratili tako da ih nisu dobro pripremili za zimu“, tvrdi Ismet Hasanović, član UO Saveza pčelara TK.

Broj pčelinjih zajednica koje su ušle u zimu u TK i onih koje su preživjele manji je za 2000, što iznosi 15 posto od ukupnog broja registrovanih pčelara u sedam udruženja u TK. Ovaj podatak tek je polazna osnova, s obzirom da veći broj gubitaka sami pčelari nisu prijavili udruženjima u općinama TK, kako navode u Udruženju, većinom iz srama, jer su uginuća većinom znak pohlepe ili nebrige. Tako su među pčelarima poznati slučajevi gdje su pojedinim vlasnicima manjeg broja pčelinjih zajednica zimu preživjele tek dvije ili tri košnice. Ove godine pčelare očekuju i ekonomski gubici.

„Pčelar koji ima 300 košnica i živi od toga, vozio je na četiri lokacije različite u toku sezone ne bi li prikupio toga, kaže mi da je njegov rezultat da je svega negdje oko 30 do 40 posto meda uspio prikupiti u odnosu na prosječnu godinu. Eto to bi mogla biti prava slika.A ovi koji su stacionarni, zavisi gdje je bio pčelar, u kojem području, ali uglavnom ili ništa nisu izvrcali ili 10 do 20%“, priča Hasanović.

Nedostatak pčela koliko god ga mi zanemarivali, od važnosti je za opstanak ljudi na planeti, jer je pčela jedini prirodni oprašivač bilja, bez koje ne bi bilo nijedne poljoprivredne grane. Zbog globalnog povećanja temperatura zraka, pčele su u životnoj opasnosti, zbog čega je ove godine Evropski parlament donio Zakon o zaštiti pčela u Evropi.

„Mislim da je vrijeme da se to prepozna i kod nas i da se pogotovo u ovoj godini donese odluka o spašavanju pčelinjih zajednica, jer bojimo se da zbog ovog lošeg perioda koji je iza nas da ćemo ostati bez pčela“, poručuje Šefik Ćivić, predsjednik Udruženja pčelara „Nektar“ Tuzla.

(Bportal)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>