Crne prognoze CIA-e za 2050.: Izračunali koliko će stanovnika biti u BiH, najveći pomor prijeti Srbiji

Najnovije projekcije populacijskih kretanja u Europi, izrađene na temelju statistika nekoliko utjecajnih američkih i međunarodnih institucija, za iduća desetljeća najavljuju zabrinjavajuće demografske trendove u našoj regiji.
naslovna

Ako je vjerovati procjenama, koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA-e), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države evropskog juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje evropskog sjeverozapada sve napučenije ljudima.

Pustinja na jugu ne temelji se na nekakvoj fantomskoj pretpostavci klimatskih promjena, nego na prirodnim trendovima i najčešćim uzročnicima svake depopulacije: iseljavanju, starenju i sve rjeđem rađanju stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatska će 2050. – tvrdi ova prognoza – brojiti tek oko 3.860.000 ljudi. To zvuči dosta deprimirajuće iz svakog aspekta, ali Hrvatima za utjehu, situacija će u gotovo svim susjednim državama biti još znatno dramatičnija. Srbija će, s pet i po miliona stanovnika, biti na samom dnu evropske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.

Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Evropi predviđa se samo Litvi, Letoniji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva.

Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira drastičniji manjak stanovnika od hrvatskog - procjene pada kreću se oko osam posto. Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku tačku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojem se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2,2 miliona stanovnika).

Znakovita je i slutnja nadolazeće demografske katastrofe u Sloveniji, koja će, sudeći po ovome dokumentu, 2050. pasti na tek milion i po stanovnika.

Najnaseljenije i očito najpoželjnije evropske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto, pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana.

Švedska će biti brojnija za najmanje dva miliona ljudi, Norveška, Belgija i Švicarska za oko milion, Italija za dva, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo će imati od četiri do pet miliona stanovnika više nego danas. Najave porasta od oko pola miliona stanovnika odnose se i na Austriju.

U nešto manjim postocima demografski gubici predviđaju se i u Finskoj, Danskoj, Portugalu, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Ukrajini, pa čak i Albaniji.

(Bportal.ba/Fena)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>