Bošnjačko jedinstvo pred hrvatskim napadima

Medijsko-politički rat Republike Hrvatske protiv Bosne i Hercegovine, i naročito protiv Bošnjaka i muslimana u BiH, toliko je otvoren i frontalan da čak i najžešći protivnici aktuelnog bošnjačkog političkog vrha odustaju od sitnih stranačkih obračuna za račun stabilnosti države.
collage

Piše: Jusuf Kapić

Prestala su prepucavanja SDP-a i SDA, državni parlamentarci iz Radončićevog SBB-a, uprkos šefovom oklijevanju, u zadnji čas pokušavaju uhvatiti voz i potpisati deklaraciju o bespravnoj gradnji Pelješkog mosta, a čak i radikalni Emir Suljagić u tekstu u „Oslobođenju“ uviđa neophodnost unutarbošnjačkog pomirenja i stvaranje fronta odbrane od medijskih i političkih napada iz susjedne zemlje.

Hrvatska predvođena novotuđmanovskim HDZ-om tokom posljednjih par godina otvara probleme sa susjedima ili produbljuje one stare. Tako su odbili međunarodnu pravnu odluku o razgraničenju sa s Slovenijom a gradnjom Pelješkog mosta otvorit će isti problem i sa BiH. Odnosi sa Srbijom su počesto u velikim krizama a stav vlasti prema srpskoj manjini je skandalozan. Srpske se novine spaljuju usred Zagreba, kao u ranoj fazi nacizma u Njemačkoj 1930-ih, a sama predsjednica javno, bez stida i retoričkog uvijanja, odobrava ustaški, fašistički pozdrav „Za dom spremni“.

Grabar-Kitarević dio je grupe lidera zemalja EU iz tzv. drugog kolosijeka Unije. Zajedno sa poljskim i slovačkim konzervativcima, češkim predsjednikom Milošem Zemanom i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, pokušava svrstati Hrvatsku u red zemalja koje se opiru jačanju same Unije i jačem uticaju zapadnih zemalja. No, niko od njih nema jasnu viziju šta bi ta „ne-zapadna“, nova, unija mogla sama postići osim zadovoljiti vlastodržačke apetite pobrojanih i hraniti osjećaje desničarske mase.

U tu širu evropsku sliku ulazi otvaranje islamofobičnog fronta prema BiH, javno laganje o hiljadama mudžahedina i pokušaji da se promijeni slika rata u BiH, koju će odrediti Haaški sud prije novembra ove godine presudom liderima Herceg-Bosne. Hrvatska predsjednica našla je očito djelomičnu podršku kod konzervativnih lidera unutar EU. Zasad zvanični Brisel šuti ili, po običaju, odašilje diplomatske fraze.

Međutim, koliko god takvo pozicioniranje zabrinjavalo, raduje činjenica da političke snage okupljene oko ideje cjelovite države uspijevaju prevazići razlike, konflikte i suprotstavljene političke interese. Sa srpskim političkim strankama koje se u ovim odnosima drže po strani, bošnjačke političke stranke, kako god to ružno zvuči, osuđene su jedne na druge.

Svjedoči to, pored ostalog, i o brutalnosti i otvorenosti napada iz Hrvatske i prijetnji iz krugova oko Dragana Čovića da će se preći nekakav „Rubikon“ ako se ne ispune njihove političke želje. A njihove političke želje odražavaju onaj prosti, Tuđmanov, kolonijalni, rasistički pogled na Bosnu i Bošnjake, kao neke islamizirane domoroce koje civilizirana Evropa treba dati hrvatskoj katoličkoj manjini na upravljanje.

Velike sile Evropske unije davno su prevazišle takve kolonijalne poglede na svijet. Samo hrvatska predsjednica pokušava živjeti svoj tuđmanovski san. No, neko od njenih savjetnika ili njenih sluga u BiH bi joj trebao objasniti da tuđmanovski planovi nisu prošli ni tokom rata u BiH, pa neće ni 2017. godine.

Bošnjačke i probosanske političke snage moraju postići kompromise i prevazići razlike i sukobe kako bi se pred hrvatskim uplitanjima u uređenje države sačuvala država ali i položaj bošnjačkog naroda u Evropi.

Događaji i procesi koji teku sada mogli bi imati dalekosežne, višegeneracijske posljedice u budućnosti. Lideri političkih stranaka i parlamentarci bi morali biti svjesni svoje historijske uloge. Ma koliko nam većina medija nastojala politiku predstaviti kao niz afera i sukoba, neke stvari zaista jesu historijske.

Jedinstvo u posljednjem ratu i jedinstvo bošnjačkog glasačkog tijela između dva svjetska rata, naprimjer, izrodili su ovu državu onakvu kakva jeste, komplicirana ali cjelovita i međunarodno priznata.

Hrvatski napadi na BiH mogu biti početak novog kriznog perioda u evropskim političkim odnosima a Bošnjaci, kao mali i drukčiji evropski narod, trebali bi taj period dočekati s minimumom nacionalnog jedinstva.

(Bportal.ba)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>