BiH Izdvojeno Izdvojeno Slider Slider Vijesti

Bakir Izetbegović: Treba nam nacionalno pomirenje, SDA ne vodi nacionalističku politiku

Predsjednik SDA i još uvijek aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović u opširnom razgovoru za Klix.ba govori o formiranju vlasti, odgovara na pitanje kome će ponuditi vlast i kako zamišlja koaliciju. Također komentariše odnos SDA prema građanskom konceptu, političko propitivanje ostavštine Alije Izetbegovića i druge teme.

Ključno pitanje ovih dana odnosi se na rad CIK-a i donošenje podzakonskog rješenja o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH. Šta može uslijediti i kakve posljedice možemo očekivati ukoliko se primjeni popis iz 2013. godine?

Popis iz 2013. nije obuhvatio trećinu bh. stanovništva, naime toliko državljana BiH danas živi u dijaspori. Ustavom BiH se ovim ljudima garantuje primjena popisa iz 1991. sve dok se u cijelosti ne implementira Aneks VII Dejtonskog mirovnog ugovora. To je za dijasporu garancija očuvanja svake vrste prava u domovini, pa i biračkog prava. Ukoliko CIK ignoriše ovu odredbu Ustava BiH ili odredbu Ustava Federacije BiH o minimalnoj zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i donese protivustavne odluke, poslanici SDA, SDP-a i DF-a će se sigurno utrkivati u slanju apelacija Ustavnom sudu. Ne vjerujem da će Ustavni sud BiH, institucija kojoj je prevashodni cilj zaštita Ustava, potvrditi bilo čije protivustavne odluke.

SDA se prigovaralo da je u prethodnom mandatu neke od ključnih ministarskih i generalno rukovodećih pozicija u institucijama prepustila HDZ-u. Ukoliko bude učestvovala u vlasti, hoće li SDA imati određene uslove ili želje za nekom pozicijom i kako ćete se postaviti prema uvijek velikim apetitima HDZ-a?

To je bila jedna od besmislenih tvrdnji koja je trebalo da uzdrma političku poziciju SDA. HDZ je u pregovorima dobio ono što je imao i u ranijim koalicijama, ni manje ni više od toga. S druge strane, SDA je dobila skoro sve ključne pozicije, premijere, ministre i direktore velikih javnih preduzeća. Nikada SDA, osim u ovom mandatu, nije u isto vrijeme imala direktora Telekoma, Elektroprivrede, Pošte, Fonda PIO/MIO, Razvojne banke itd. SDA će naravno učestvovati u vlasti, odnosno predvoditi koalicije koje moraju biti široke i programski utemeljene. Bitnije je precizno dogovoriti šta ćemo raditi u sljedeće četiri godine, nego ko će to i iz koje stranke raditi. Kvalitetan program i kvalitetan kadar su ključ uspjeha u veoma važnom mandatu koji je pred nama. U prethodnom smo stvorili sve preduslove za uspješan mandat 2018.-2022., učinio je to na prvom mjestu kadar SDA, i nemamo namjeru dopustiti da se taj momentum i šansa propuste. Apetite HDZ-a za pozicijama ne smatram opasnim, opasni mogu biti neki drugi apetiti, oni koji teže dodatnoj segregaciji društva, daljoj etničkoj podjeli svega, od izbornog tijela i procesa do RTV sistema, opasna može biti spremnost da se u tim težnjama sarađuje s radikalnim i separatističkim snagama u srpskom korpusu, s ove i s one strane Drine.

Milorad Dodik ne odustaje od nauma da kroji neki novi izvještaj o Srebrenici kada je riječ o ratu. Koliko je opasno ulaziti uopšte u takvu raspravu i kako ćete se postaviti prema tom pitanju?

Istina o srebreničkom genocidu je precizno i sveobuhvatno ispisana u presudama Haškog tribunala, u hiljadama stranica svjedočenja, dokumenata, ekspertiza i obrazloženja. Unaprijed je osuđena na neuspjeh namjera Milorada Dodika da na takav način utvrđenu istinu dovede u pitanje. Skupština Republike Srpske se eto predomislila i piše novu istinu o zločinima vlastite vojske?! I očekuje da neko tome vjeruje? To vam je kao svjesno zatrčavanje glavom u zid. Dodik i društvo će sami sebi nanijeti štetu i bruku ako krenu u tom smjeru.

Stranke lijeve orijentacije u nekoliko kantona pregovaraju o formiranju vlasti bez SDA. Na nivou FBiH i državnom nivou koalicija bez SDA i HDZ-a će biti teško dostižna. Da li bi SDA pristala da vlast prepusti ljevičarskim strankama u nekim kantonima, a da formira vlast na višim nivoima? Ili ćete insistirati na participiranju i na nižim nivoima?

Insistirat ćemo na širokoj, jakoj koaliciji pobjedničkih stranaka koja bi sezala od vrha države do kantona. S izuzetkom Tuzlanskog kantona, gdje je izgubila od SDP-a u nekoliko stotina glasova, SDA je pobjednička stranka na svim nivoima u dijelovima BiH koje nastanjuju Bošnjaci. I to je tako s razlogom i to je tako već decenijama, jer SDA je izraz volje tri stotine hiljada glasača koji su privrženi svojoj zemlji, identitetu i vjeri. Ti glasači, odnosno građani, su kohezioni faktor, cement koji drži na okupu Bosnu i Hercegovinu. I njihovom voljom se ne treba poigravati. Nema racionalnog razloga da se pobjednik izbora isključi iz budućih koalicija na bilo kojem nivou, jer SDA je neosporno bila nosilac odbrane, a zatim i stabilnosti i reformskog puta BiH. Postoje iracionalni razlozi, rivalstva koja su se pretvorila u mržnje, ali ti negativni i štetni porivi i energija ne bi smjeli biti vezivo buduće koalicije. To vezivo neće dugo držati.

Hoćete li ponuditi vlast SDP-u i DF-u?

Naravno, to su stranke lijeve orijentacije koje su dobile značajnu podršku birača i s kojima bismo mogli promijeniti paradigmu odnosa u BiH. Platforma SDA za buduću dekadu se svodi na tri elementa – pomirenje, plus reforme, plus masovna izgradnja infrastrukture. Prvi element je najbitniji, on je ustvari preduslov, a nama treba nacionalno i ideološko pomirenje. Bh. društvo, ili naciju, čine četiri komponente koje se moraju miriti i bolje sarađivati. Nijednu ne smijete isključiti. Prve tri su Bošnjaci, Srbi i Hrvati privrženi tradicionalnim vrijednostima, četvrta su lijevo orijentisani građani koji su manje vezani za vjeru i tradicionalne vrijednosti. Ova četvrta grupa je najzastupljenija među Bošnjacima i njih u ovom času predstavljaju SDP i DF te Naša stranka u manjoj mjeri.

Da li razgovori o koaliciji sa SBB-om dolaze u obzir?

Naša iskustva s kadrom SBB-a nisu bila loša, loš je bio odnos Fahrudina Radončića prema većini nas u rukovodstvu SDA. Bezrazložno loš i destruktivan, ali to je bio njegov izbor. Dakle, u politici nije mudro reći da nećete s nekim, sužavate sebi bespotrebno manevarski prostor. A mogla bi vas i budućnost demantovati, kao što nam se svima u nekoliko navrata već desilo. SDA nikome neće reći definitivno ne, naročito to nećemo učiniti masi korektnih i vrijednih ljudi u SBB-u.

Bošnjaci u RS-u? Kako povratnicima vratiti dostojanstvo? Šta ćete učiniti da povratnička djeca uče bosanski jezik i da se konačno riješi taj problem?

Pitanje bosanskog jezika je rješivo kroz bolju saradnju sa srpskim strankama i pokušat ćemo to ostvariti u ovom mandatu. Ono što nam treba je manje prepirke, više saradnje. Ali dostojanstvo povratnika zavisi i od njihovog životnog standarda, šansi da se zaposle, da pokrenu vlastiti biznis, da imaju dobru zdravstvenu zaštitu. Tu Vlada Federacije može učiniti više. Zašto ne bismo izdvojili nekoliko procenata budžeta Federacije BiH u svrhu raznovrsne potpore povratnicima u RS? Federalni budžet raste pet posto godišnje, zašto ne izdvojiti 2,5 posto, polovicu tog povećanja za pitanje na kojem se lomi budućnost BiH?

Pojedini intelektualci nameću pitanja, čija je SDA stranka, bošnjačka i BiH, ili samo bošnjačka, odnosno je li etnoreligijska stranka?

SDA je bosanska, proevropska stranka koju najsnažnije podupiru Bošnjaci tradicionalisti, za koje je život s drugima i drugačijima prirodan i poželjan. Bošnjaci već 140 godina žive i funkcionišu unutar državnih asocijacija u kojima većinu čine hrišćani i uz uslov poštovanja naših vjerskih i individualnih prava, mi u takvim asocijacijama dobro funkcionišemo i dajemo snažan doprinos. SDA ne vodi etnoreligijsku niti nacionalističku politiku, ali štiti vjeru i identitet Bošnjaka. SDA je istinski demokratska stranka, a najbolji dokaz za to je kreiranje društva i okruženja uz našu vodeću ulogu, u kojem možete slobodno govoriti šta god hoćete protiv SDA, čak i neistine, možete pozivati da nas se isključi iz vlasti i predstavljati to kao sveti cilj, onako kako to recimo radi predsjednik Naše stranke Peđa Kojović. I nemati nikakve bojazni zbog takvih tvrdnji i poziva.

Danas se propituje političko naslijeđe Alije Izetbegovića, da li je učinio korak naprijed ili nazad u smislu njegove političke ostavštine? Kakav je vaš stav o tome i kako generalno doživljavate današnju valorizaciju lika i djela Alije Izetbegovića?

Očigledno se radi o početku novog orkestriranog napada na lik i djelo Alije Izetbegovića, a time i na sve ono što Alija Izetbegović simbolizira.

Ti napadi nikad nisu ni prestajali. I za vrijeme najveće političke moći Alije Izetbegovića, i nakon njegove smrti, uvijek ste u dijelu medija imali to propitivanje njegove politike i političkog naslijeđa. Jedino što ti kritičari izbjegavaju analizirati jeste možda najvažnije političko naslijeđe Alije Izetbegovića – sloboda u svakom smislu te riječi, a naročito sloboda misli. Jer, upravo su se Alija i SDA izborili za slobodu misli, koju su njegovi kritičari intenzivno koristili i koriste za napade na samog Aliju. Unatoč svemu što su godinama pisali i govorili, ogromna većina Bošnjaka voli rahmetli Aliju Izetbegovića i cijeni i poštuje ono što je uradio za njih i državu BiH. To se jasno vidi.

Njegovo političko naslijeđe, sistem vrijednosti koje je on oličavao, jaka stranka koja čuva taj sistem vrijednosti i artikuliše politički stav većine Bošnjaka, čine da je bošnjački politički faktor nezaobilazan u svim dešavanjima, ne samo u BiH, nego i u regiji. Očito je da to predstavlja smetnju nekim centrima kojima su Alija i Bošnjaci bili smetanja za ostvarivanje ciljeva 90-ih godina prošlog stoljeća. Zato se iznova krenulo u orkestrirani napad na lik i djelo Alije Izetbegovića, a paralelno s tim se pokušava eliminisati stranku koju je on osnovao iz političkog života i udara na sistem vrijednosti koji oni predstavljaju.

Tako se došlo do toga da se Alija Izetbegović i Bošnjaci optužuju za početak rata, da se na nekim televizijama rade ankete o tome je li on bio pozitivna ili negativna historijska ličnost, da ga se predstavlja kao dobričinu i naivčinu, idealistu koji se nije baš dobro snašao u vremenu raspada Jugoslavije, biva moglo je bolje i drugačije protiv dvojca Milošević-Tuđman. Ne znam da li su svirači naručenih partitura u BiH svjesni da dirigent sjedi van BiH i da li, u želji da nanesu političku štetu aktuelnim političarima, uopšte znaju za koji tim igraju.

U svakom slučaju napad na rahmetli Aliju i na sistem vrijednosti koji je on oličavao je iznova krenuo, valja to prepoznati i organizovati odbranu kako nam ne bi srušili ideološki i nacionalni temelj na koji se oslanjamo. Richard Holbrooke je kazao – da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Dirigent je toga svjestan, svirači baš i nisu – ako se poljulja vjera u ono što je radio Alija Izetbegović, poljuljat će se i vjera u budućnost BiH.

Kakav je stav i odnos SDA prema građanskom ustrojstvu? Smatrate li da ovakva SDA može apsorbirati građanski koncept bez većih ideoloških turbulencija?

SDA, i ovakva i onakva kakva je bila prije 28 godina kad je osnovana, nije apsorbirala, već je promovirala građanski koncept. To nije upitno. Upitno je da li se SDA može postupno prevesti u multietničnu stranku. Za sada nam to nije pošlo za rukom, a bilo je skromnih pokušaja. Neke riječi Alije Izetbegovića nas obavezuju da krenemo odlučnije u tom smjeru. Recimo ona da je “vrijeme da svi budemo više Bosanci” ili pak jedna opaska koju je iznio samo preda mnom – “BiH je brava koju otvara ključ s tri zupca. SDA ima samo jedan”. Tako to stoji sa SDA, moramo se udruživati s onima koji imaju druga dva zupca, srpski i hrvatski. Nažalost, nije bolje ni sa tzv. građanskim strankama, i one imaju samo jedan ili jedan i po zubac. Jake su u Sarajevu, Tuzli, Bihaću i istočnom dijelu Mostara. Nema ih ni u tragovima u Banjoj Luci, Prijedoru, Širokom Brijegu, zapadnom dijelu Mostara. Nema ih, a i ne trude se da ih ima.

(Bportal.ba/Klix)

Podijeli na društvene mreže!