Asocijacija žena SDA: Smetaju li uspješne žene bh. društvu?

Politička stvarnost Bosne i Hercegovine i kapitalistička demokratija postali su teren na kojem se, prvenstveno kroz medije i vijesti, nastoje kontrolirati mišljenja i tržište ideja pojedinaca i društva, oblikujući tako, potpuno pogrešno, cjelokupnu percepciju političke realnosti, navodi se u saopćenju Asocijacije žena SDA koje u nastavku prenosimo u cijelosti.

sebija_izetbegovic01

- Da mediji imaju presudnu ulogu u sistemu indokrinacije, pokazuje i slučaj Sebije Izetbegović, doktorice, profesorice, uspješne poslovne žene, koja se godinama, aktivno sudjelujući u unapređenju javnog zdravstva, kontinuirano nalazi na meti privatnih medija, koji najširu javnost dezavuiraju i snabdijevaju ideološkim konotacijama lišenim i stručnim izvorima i pravim informacijama, ali i autocenzurom i mogućnostima demanta, čime efektivno blokiraju bilo kakvo saznanje i razumijevanje onoga sto se, u društvu, zaista i dogadja.

Svakako, njihova namjera nije da se ukaže na postignuća žena u bosanskohercegovačkom društvu, na visoki menadžment kojim žene vrlo uspješno mogu i žele da se bave, a zahvaljujući vlastitim kompetencijama i vještinama, niti na rezultate o kojima se vrlo malo zna, a koji unapređuju svakodnevni život pojedinaca, nego im je cilj neosnovana diskreditacija i u krajnjem slučaju i odstupanje od pozicija na kojima se nalaze. Nije nepoznat ni tzv. fenomen staklenog stropa, prema kojem žena u hijerarhiji i organizaciji može napredovati samo do određene razine, nakon čega daljnje uspinjanje i napredovanje postaje gotovo nemoguće. Neprofesionalno je i tužno, da se tako preko žene, koja iza sebe ima godine predanog rada u najhumanijem i najtežem pozivu, koja je i univerzitetski profesor,  danas i menadžer, razračunavaju političke stranke pokušavajući, steći političku prednost na predstojećim izborima. Dobro organizirana prljava propaganda, pripremljena za najširu populaciju, podvrgava ljude manipulaciji i uspješno zavarava, često u razmjerima kojih nisu ni svjesni te tako pojedinci, ukoliko nemaju realnih i objektivnih izvora informisanja, potpadaju pod razornu i sveobuhvatnu moć propagande i prihvataju njene neistine i iskrivljene informacije.

Malo dublji pogled na pokušaj medijskog  linča profesorice Izetbegović otkriva i druge konotacije, one porodične, gdje njeno prezime predstavlja jedan od najvažnijih indikatora postojanja javne diskriminacije. Prema istom se ukazuje na činjenicu da žene, ukoliko u porodici imaju izrazito politički aktivne članove, trebalo bi da po automatizmu ne budu na rukovodećim pozicijama, bez obzira na njihove sposobnosti i kvalitete. Oblikovanje takvih medijskih poruka unutar jednog društva dovodi do marginalizacije dijela cijele populacije, u kojoj se diskriminacija potiče, a ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u svim društvenim odnosima isključuje. Ne uzima se u obzir činjenica da je prof. dr. Izetbegović Sebija bila direktorica Opće bolnice, koju je zatekla sa 1,5 miliona KM duga, a ostavila sa 1,7 miliona KM u plusu.

Još je jedan razlog  pokušaja diskreditacije profesorice Izetbegović, a to je njeno društveno odgovorno poslovanje vezano za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i njenu upravljačku funkciju u njegovom radu. Neprihvatanjem postojećih loših praksi i aktivnim provođenjem koncepta društveno odgovornog poslovanja, te uvođenjem standarda poslovanja u skladu sa dugoročno održivim razvojem, našla se na meti onih koji niti žele pozitivne promjene, izlazak iz zone konformizma, a niti ostvarenje društvene dobrobiti za sve, a posebno za pacijente, u službi kojih javno zdravstvo i klinički centri i postoje. Svakako da je, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u cijelom regionu, pravi poslovni izazov privući i zadržati zaposlenike, a posebno doktore i ostalo medicinsko osoblje, koji svojim znanjem i iskustvom mogu doprinjeti uspješnosti poslovanja, te rastu i razvoju kliničkih centara, osobito kada je jasno da se njihove vještine mnogo više mogu materijalizirati u zemljama zapadne Europe i svijeta. Stoga su odlazak zdravstvenih kadrova u inozemne zdravstvene ustanove i mjere za njihovo zadržavanje problematika koja daleko nadilazi mogućnosti jedne zdravstvene ustanove. Ali, da i na tom polju ima pomaka, pokazuje i nedavna primjena Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, prema kojem je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu vraćen u Senat UNSA, kao najveća nastavna baza.

Na kraju, poražavajuće je da se politička komunikacija i borba za političke poene u savremenom demokratskom društvu, ili bar društvu koje bi to trebalo biti, stavlja u kontekst sudjelovanja jedne žene na tržištu rada. Ona je, jedina se prijavljujući na javni poziv za poziciju na kojoj se nalazi, zajedno sa menadžmentom, kroz uspostavljanje razvnoteže između efikasnosti i efektivosti, racionalno korištenje ograničenih resursa i adaptiranje na nastale promjene, kao i na one nastupajuće, krenula ostvarivati ciljeve koji determiniraju i svrhu postojanja samog Kliničkog centra. To je dobrobit svakog pacijenta pojedinačno, njegove porodice i briga za zdravljem cjelokupne društvene zajednice. Vjerujemo da će menadžement, bez obzira na otežane uvjete rada, kao i sveprisutnu globalizaciju, radom i korištenjem znanja i iskustava svih sudionika u poslovanju, pozicionirati Klinički centar Univerziteta u Sarajevu na tržištu kao kompetentnu zdravstvenu ustanovu, spremnu da odgovori svim zahtjevima zajednice, prihvatljivu i za zaposlenike i za poslovne partnere.

Uprkos negativnoj propagandi, od strane privatnih medija, a posebice dnevnih listova, koje karakteriziraju dominantno huškački ton, zapaljiva retorika i kontinuirano mijenjanje pravaca te politikanstva i raznorazne manipulacije, kojima se nastoji obezvrijediti uspješan rad bosanskohercegovačkih radno aktivnih žena, domaća javnost i desetine hiljada žena daju snažnu podršku profesorici Izetbegović u njenom radu, a koji će, rezultirati ne samo unapređenjem zdravstvenog sistema i zdravstvenih usluga, nego i ostvarenje temeljnog prava svih pacijenata. Prava na zdravlje i bolju kvalitetu življenja.

(Bportal.ba/Faktor)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>